Skeniranje dokumentacije u arhivima nekadašnje Ljubljanske banke Glavne podružnice Sarajevo (LB GP Sarajevo) još nije završeno, jer Slovenija još nije dobila potrebnu dokumentaciju, koja se osim u poslovnici Ljubljanske banke u Sarajevu nalazi i u Banjoj Luci, tako da proces verifikacije još ne može početi, saopćeno je danas iz Ambasade Republike Slovenije u BiH.
Slovenija vjeruje da će skeniranje dokumentacije u Banjoj Luci, za koju podaci još nisu na raspolaganju, biti moguće što prije, a što bi omogućilo početak postupka verifikacije zahtjeva štediša nekadašnje Ljubljanske banke Glavne podružnice Sarajevo i što je prije moguće njihovu isplatu.
“Ako bi Sloveniji ovih dana bio omogućen pristup arhivu u Banjoj Luci, prve isplate štedišama, koji su predali kompletne zahtjeve i za koje se nalaze podaci u dobivenoj dokumentaciji, bi se mogle očekivati još prije kraja ove godine”, ističe se u saopćenju.
Kako se navodi, u augustu je završeno skeniranje raspoložive dokumentacije u arhivima u Sarajevu, a trenutno se vrši predaja podataka izvođača naručiocu.
“Skeniranje dokumentacije, koja se nalazi u poslovnici u Sarajevu inače nije dovoljno, da bi Slovenija dobila cjelokupnu bazu podataka, koja je nužna za odlučivanje o zahtjevima štediša. Za to mora dobiti i pristup podacima, koji se nalaze u poslovnici Ljubljanske banke u Banjoj Luci na području Republike Srpske”, navodi se.
Ambasada je upoznata o tome da je Republika Srpska počela s poduzimanjem potrebnih aktivnosti, koje bi Sloveniji omogućile pristup tom arhivu i nada se da će se to dogoditi što je brže moguće, a što je, prije svega, u korist štediša.
“Poslije završenog skeniranja i preuzimanja potrebne dokumentacije Slovenija će sukladno iz aprila mjeseca sklopljenim dogovorom sa Bosnom i Hercegovinom tu dokumentaciju najkasnije u roku od šest sedmica unijeti u svoju elektronsku bazu podataka. Nakon toga će u Službenim novinama Republike Slovenije biti objavljen datum dobivanja podataka, a Fond Republike Slovenije za nasljedstvo će s tim moći početi obrađivati i zahtjeve štediša nekadašnje Ljubljanske banke Glavne podružnice Sarajevo”, pojašnjeno je u saopćenju.
Istovremeno, počet će teći tromjesečni rok, u kojem će Fond odlučivati o kompletnim zahtjevima, dok će u slučaju nepotpunih zahtjeva štediše uporedo pozivati da ih na odgovarajući način dopune.
“Do prvih isplata moglo bi doći još prije kraja ove godine, ako bi se skeniranje dokumentacije poslovnice Ljubljanske banke u Banjoj Luci ovih dana završilo. Isto tako je bitno da štediše predaju kompletne zahtjeve, za koje će biti moguće brzo provjeriti da li je zahtjev odgovarajući, jer želimo obezbijediti da stvarni imaoci zahtjeva budu isplaćeni. Ako bi to bilo ispunjeno, prve isplate bi bile moguće još prije kraja godine”, navodi se u saopćenju, uz podsjećanje da je to nedavno naglasio i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.
Iz Ambasade, nadalje, navode da Slovenija dosljedno i u skladu s usvojenim zakonodavstvom izvršava presudu u predmetu Ališić. “Sa zakonom zacrtanom verifikacijskom shemom bilo je septembra 2015. zadovoljno i Vijeće Evrope. Dokumentaciju, dobivenu iz arhiva u Bosni i Hercegovini, Slovenija će u postupku verifikacije upotrijebiti na isti način kao podatke štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj, za koje se verifikacija već izvodi”.
“Slovenija je do sada izdala više od 7.000 informativnih izračuna u ukupnoj vrijednosti od 85 miliona eura. Isplaćeni su bili svi oni informativni izračuni, koji su postali pravosnažni, što je više od 4.200 izračuna u ukupnoj vrijednosti od 54 miliona eura. Odlučivanje o zahtjevima za verifikaciju neisplaćenih depozita štediša Ljubljanske banke u Bosni i Hercegovini u skladu sa zakonom odgođeno je do dobivanja potrebnih podataka”, navodi se u saopćenju.
