Ujedinjene nacije su nedavno osvježile svoju izdašnu bazu podataka “Word Population Prospects”, u kojoj daju procjene demografskih i populacijskih kretanja svjetskog stanovništva.
Brojke daju uvid u demografske trendove u prošlosti, ali i pogled u budućnost.
UN procjenjuje da danas na svijetu živi 8,17 milijardi ljudi, kao i da će svijet dostići maksimum 2084. godine sa 10,3 milijarde ljudi, nakon čega slijedi blagi pad.
Iako se očekuje da će globalna populacija rasti još mnogo decenija, stopa rasta stanovništva se ubrzano usporava, pokazuje izvještaj.
Indija pretekla Kinu
Ovo je vođeno dramatičnim smanjenjem stope fertiliteta ili plodnosti, koji označava koeficijent koji pokazuje broj rođene djece po ženi u plodnom periodu života.
Stope fertiliteta u Evropi, Americi i Aziji sada su ispod ili maksimalno dvoje djece po ženi.
Širom Afrike, ova brojka je veća, ali je također značajno opala. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća bilo je gotovo sedmero djece po ženi. Danas je palo na gotovo četiri, a UN očekuje da će stope nastaviti padati na manje od tri u 2050. i približiti se na dvoje djece do kraja stoljeća.
Podaci otkrivaju i da je Indija pretekla Kinu kao najmnogoljudnija država. Također, čini se da je populacija Kine došla do svog vrhunca i sada je u opadanju. Razlog tome je nagli pad u stopi fertiliteta, koji su ispod “stope zamjene” – prosječnog broja djece po ženi koji je potreban da bi populacija bila konstantna iz generacije u generaciju, na duži period.
Projekcije pokazuju da će populacija Indije rasti do 1,7 milijardi stanovnika oko 2060. godine, nakon čega slijedi pad.
Evropska populacija, koju UN u 2024. procjenjuje na 745 miliona ljudi, će pasti na ispod 600 miliona u 2100. godini.
Regija ‘gubi’ polovinu stanovništva
Evropski trend je jako izražen u zemljama naše regije, gdje UN-ove projekcije pokazuju da će se do 2100. godine broj stanovnika gotovo prepoloviti.
Istražili smo kretanje stanovništva za sedam država regije – Sloveniju, Hrvatsku, Srbiji, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Kosovo.
Od pobrojanih država u 2024. godini, najmnogoljudnija je Srbija sa 6,7 miliona stanovnika. Slijede je Hrvatska sa 3,9 miliona, Bosna i Hercegovina sa 3,2 miliona, Slovenija sa 2,1 milion stanovnika, Sjeverna Makedonija ima 1,8 miliona stanovnika, Kosovo 1,7 miliona, a Crna Gora oko 638.000. To znači da na području bivše Jugoslavije u 2024. godini ukupno živi 20-ak miliona stanovnika, pokazuju podaci UN-a.
Prema projekcijama UN-a, samo do 2050. godine regija će imati tri miliona stanovnika manje, odnosno 16,9 miliona ukupno.
Projekcije pokazuju da će zemlje regije 2100. godine brojati svega 11 miliona stanovnika, što je gotovo dvostruko manje od današnjih 20 miliona.
Brojke pokazuju da će Srbija 2100. imati tri miliona stanovnika manje nego danas, odnosno 3,7 miliona stanovnika.
U Hrvatskoj će živjeti 1,7 miliona manje ljudi i brojat će 2,1 milion stanovnika.
Bosna i Hercegovina će ‘izgubiti’ 1,8 miliona stanovnika i imat će 1,36 miliona stanovnika. Sjeverna Makedonija će imati gotovo milion manje stanovnika, a UN procjenjuje da će u državi tada živjeti 863.000 ljudi.
Procentualno najmanje stanovništva će izgubiti Slovenija i u 2100. godini će imati 1,6 miliona stanovnika – prema projekcijama više od Bosne i Hercegovine, koja u 2024. ima znatno veći broj stanovnika.
Kosovo će imati gotovo 600.000 stanovnika manje i brojat će više od milion stanovnika.
Crna Gora, koja prema procjenama UN-a danas ima 638.000 stanovnika, će prepoloviti broj stanovnika do 2100. godine, pa se procjenjuje da će u toj državi živjeti 326.019 stanovnika.
Izvor: Al Jazeera Balkans
