Cilj Škotske je da do kraja 2020. godine kompletne potrebe stanovništva i industrije za strujom zadovoljava isključivo iz čistih energetskih izvora.
S tim u vezi, država je sve elektrane na ugalj ugasila još 2016. godine, nakon 115 godina eksploatacije prljavog energenta u ove svrhe.
Proizvodnja električne energije iz tog naftnog derivata je u najvećem škotskom postrojenju Longanet prestala u martu te godine. Četvrtina škotskih domova se u prošlosti snabdijevala upravo iz uglja.
U međuvremenu su nedostajući kapaciteti zamijenjeni energijom vjetra i gasom koji se smatra nešto čistijim fosilnim gorivom.
Pored težnje za „ozelenjavanjem“ energetskog miksa, motivi tranzicije na čistu energiju su bili i ekonomske prirode.
Usljed starosti, povišenih troškova prenosa i poskupljenja taksi za emisije ugljenika, nastavak rada Longaneta je bilo finansijski neodrživo.
Procjenjuje se da je elektrana sagorijevala oko 4,5 miliona tona uglja godišnje i bila je odgovorna za petinu ukupnog škotskog uticaja na klimatske promjene.
Jedno od inovativnih tehnoloških rješenja koje je Škotska implementirala kako bi ostvarila svoje težnje je i prva plutajuća vjetroelektrana na svijetu Hajvind, snage 30 MW. Projekat je u junu prošle godine proširen sistemom baterija kapaciteta 1 MW.
Beatris, vjetroelektrana na moru koja je najveći škotski obnovljivi elektro-proizvođač, može da generiše dovoljno energije za napajanje 450.000 domaćinstava.
Investitor.me/Energetski portal
