Close Menu
  • Početna
  • Ekonomija
  • Finansije
  • Investicije
  • Kompanije
  • Banke
  • Auto
  • Biznis cafe
Facebook X (Twitter) Instagram
Najnovije vijesti
  • Jedna aplikacija, do pet kartica: Kako se u Bosni i Hercegovini može plaćati online bez fizičkog novčanika
  • Tešanj vs Široki Brijeg: Ko ima jaču privredu? Uporedili smo prihode, zaradu i izvoz
  • Centralna banka BiH: Na kraju septembra depoziti premašili 41 milijardu KM
  • Domaća kompanija namjenske industrije zaposlila 80 novih radnika
  • U Zagrebu predstavljeni investicijski potencijali BiH i mogućnosti privredne saradnje
  • SU-AD isporučio novo višenamjensko vatrogasno vozilo Federalnoj upravi civilne zaštite
  • Alžir pozvao Energoinvest da učestvuje u projektima gradnje trafostanica i dalekovoda
  • Odobreno jedno od najvećih bankarskih preuzimanja u Evropi vrijedno 45 milijardi eura
  • Štrajk zaustavio proizvodnju u gotovo 150 fabrika: Radnici više ne žele raditi za 91 euro mjesečno
  • Kako je kompanija Violeta dobila ime? Petar Ćorluka otkrio porodičnu priču
Biznis InfoBiznis Info
Facebook X (Twitter) Instagram YouTube LinkedIn
  • Početna
  • Ekonomija
  • Finansije
  • Investicije
  • Kompanije
  • Banke
  • Auto
  • Biznis cafe
Biznis InfoBiznis Info
Home»Ekonomija»Skoro 50 posto uvezenog meda falsifikat

Skoro 50 posto uvezenog meda falsifikat

0
By BiznisInfo on 18/10/2024 Ekonomija

Gotovo 50 posto uvezenog meda predstavlja ozbiljan problem falsifikovanog meda koji preplavljuje evropsko tržište, upozoravaju iz Evropskog pčelarskog saveza (EBA).

Naime, pčelari evropskih zemalja (i iz EU i van EU) su osnovali Evropski pčelarski savez (EBA), koji se bori za kvalitet meda i uklanjanje falsifikata sa tržišta, štiteći i potrošače i pčelare kroz odbranu autentičnosti evropskog meda.

“Evropska komisija je objavila da je skoro 50 odsto uvezenog meda falsifikat. Najveću garanciju kvaliteta imate kada nabavljate med direktno od pčelara vašeg kraja, a ako ga nabavljate u trgovini pazite na državu porijekla, jer je najsigurniji med sa teritorije geografske Evrope. Većina falsifikata je običan šećerni sirup sa dodacima, a pčele taj lažni med najčešće nisu ni vidjele. On služi samo za prevaru potrošača i profit falsifikatora”, navode iz Evropskog pčelarskog saveza, prenose Nezavisne novine.

Kako navode, biranjem evropskog meda pomažete pčelarima da zadrže interes gajenja pčela i tako doprinosite opstanku pčela.

Boštjan Noč, predsjednik Evropskog pčelarskog saveza (EBA), ističe da pčelarstvo neće preživjeti nelojalnu konkurenciju lažnog meda.

“Zato je krajnje vrijeme da svi djelujemo i sarađujemo, prije svega evropski političari, da preduzmemo stroge mjere protiv lažnog meda, da odmah uspostavimo koordinirane metode za otkrivanje lažnog meda, kao i referentne laboratorije. Metod mora biti takav da će ga koristiti inspekcije u svim evropskim zemljama i tako moći odmah da uklone sav lažni med sa tržišta”, kazao je Noč.

Kako je dodao, svi moramo da upozorimo potrošače na ovaj problem jer med konzumiramo za jačanje zdravlja, a lažni med mu ponekad samo šteti.

Google Dodajte BiznisInfo.ba među omiljene izvore na Googleu

“Mi Evropljani biramo evropske pčelinje proizvode, najbolje iz lokalne sredine ili bar iz naše zemlje ili Evrope. Sve pčelarske organizacije u Evropi moraju udružiti snage da bi ostvarile isti cilj. Nažalost, uspjeha neće biti bez saradnje i zajedničkog djelovanja. Evropski pčelarski savez (EBA) je otvoren za saradnju sa svima, a jedini cilj nam je da zaštitimo pčelare i potrošače”, kazao je Noč.

Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se potrošači moraju okrenuti lokalnim proizvođačima meda i to će, kako kaže, svakako biti alternativa da konzumiraju pravi med. U analizi stanja tržišta Barašin je ukazao na zabrinjavajući trend, odnosno na veliki procenat neispravnog meda.

“Nažalost, sve analize u Evropi pokazale su da med sa polica jednostavno nije odgovarajuće kvalitete. Jako veliki procenat neispravnog meda nam daje povod da još više i agresivnije nastupimo prema svim inspekcijskim organima u BiH kako bismo skrenuli pažnju na ovu problematiku”, kazao je Barašin.

Kako je rekao, ukoliko se uzmu u obzir količine patvorenog meda koje se nalaze na policama u Evropi, BiH treba da bude još opreznija s obzirom na velike količine meda koje se uvoze.

Govoreći o izazovima s kojima se suočavaju pčelari ove godine, Barašin ističe da ove godine pčelari imaju izuzetno velike probleme, ne samo s prinosima, već i s ishranom pčela te da se pribojavaju velikih gubitaka u toku zime.

Podjeli:

  • Share on X (Opens in new window) X
  • Share on Facebook (Opens in new window) Facebook
  • Share on Pinterest (Opens in new window) Pinterest
  • Share on Tumblr (Opens in new window) Tumblr
  • Share on Telegram (Opens in new window) Telegram
  • Share on Reddit (Opens in new window) Reddit
  • Share on LinkedIn (Opens in new window) LinkedIn
  • Share on WhatsApp (Opens in new window) WhatsApp
med
NAJNOVIJE

Jedna aplikacija, do pet kartica: Kako se u Bosni i Hercegovini može plaćati online bez fizičkog novčanika

17/11/2026

Tešanj vs Široki Brijeg: Ko ima jaču privredu? Uporedili smo prihode, zaradu i izvoz

17/11/2026

Centralna banka BiH: Na kraju septembra depoziti premašili 41 milijardu KM

17/11/2026

Domaća kompanija namjenske industrije zaposlila 80 novih radnika

16/11/2026
Tagovi
turizamHrvatskaIzvozBankeVlada FBiHBingoSASEautomobiliVolkswagennamjenska industrijainvesticijetop pričezapošljavanjeNjemačkaBLSEbiznis vijesti
O Nama

BiznisInfo je najposjećeniji poslovni portal u BiH. Pružamo najbolje i najbrže informacije iz oblasti biznisa i finansija. Donosimo savjete za uspjeh i informacije o investicijama u BiH.

Kontakt

© Sva prava pridržana, Agencija Number One, Sarajevo. WEB Development KGDevs.com

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.