Neum i ove godine bilježi uspješnu turističku sezonu. U narednim danima očekuje se dolazak brojnih turista, jer će vremenske prilike pogodovati onima koji su se odlučili za odmor u septembru.
– U narednom periodu temperature su oko 30 stepeni, noći su ugodne, more je preko dana toplo za kupanje, tako da je septembar idealan za doći i odmoriti u Neumu – govori Davor Krešić iz Udruženja hotelijera Neuma.
Hotelijeri i turistički radnici sumiraju turističku sezonu, koja je po mnogo čemu bila drugačija u odnosu na prethodnu.
– Sezona nikada nije bila čudnija, ali, kada sve zbrojimo, možemo biti zadovoljni. Mislim da je bilo nerealno za očekivati da svake godine imamo veliki rast. Ove godine će biti rast, ali puno manji nego prošlih godina, ali je opet zadovoljavajuće. Što se tiče same predsezone, ona je bila odlična, a podsezona bi, prema najavama, trebala biti takva, jer u hotelima imamo rezervisano oko 70 % kapaciteta – nastavlja Krešić.
Dodaje da sama špica sezone nije bila onakva kakvu su očekivali.
Zakazala špica sezone
– Niti je bila na razini prošlogodišnje, a već nam je ta bila lošija od one 2023. godine. Onaj period kada bismo, u biti, trebali zaraditi novac nije odrađen onako kako je to trebalo. Možemo reći da je bilo prostora da se odradi još malo više posla i više noćenja. To nije samo slučaj u Neumu, nego i u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Albaniji i ostalim okolnim zemljama. Špica sezone je bila lošija i u ovim zemljama i to se samo prelilo u Neum. Svakako moramo analizirati sezonu i vidjeti uzroke zašto je to tako i potruditi se da naredne godine u špici sezone bude bolje nego ove godine. Hoteli u kojima sam ja prisutan su imali čak bolji sedmi i osmi mjesec nego prošle godine i to je samo pokazatelj predanog i kvalitetnog rada – nastavlja Davor.
Dalje pojašnjava da hotelski smještaj u Neumu učestvuje sa manje od 15 posto ukupnih smještajnih kapaciteta.
– Mislim da je u velikoj mjeri zakazao privatni smještaj. Govorimo o ukupnoj turističkoj slici Neuma. Hoteli su odradili jako dobru sezonu. Međutim, smještajni kapaciteti u hotelima su 2.000 kreveta, a Neum ima ukupno 15.000 kreveta. Kada generalno sve uzmemo u obzir, mislim da je privatni smještaj podbacio i da im je sezona bila kratka. Što se tiče hotela, nama sezona počinje 15. marta i traje do 1.novembra. Kada uzmemo u obzir cijelu sezonu, što se tiče hotela, možemo reći da je bila uspješna, ali nikakvi spektakli niti neki rekordi. Ne možemo stalno obarati rekorde – kaže Davor.
Primjetno je, navodi, da je sve manje ljudi sa njihovog glavnog tržišta, a to je dijaspora.
Dijaspora manje dolazi
– Tu je veliki pad. Činjenica je da je ta starija populacija dijaspore, koja ima osjećaj prema BiH, u životnoj dobi kada nema toliko potrebe za putovanjem. Njihova djeca ne dolaze više u BiH u onom omjeru u kojem su, dakle, dolazili njihovi roditelji, tako da se mi jednostavno moramo više otvoriti prema drugim tržištima što se tiče same špice sezone, jula i avgusta, a to su zemlje u našem bližem okruženju kao što su Slovenija, Češka, Poljska, Slovačka, Austrija… Mislim da polako trebamo graditi destinaciju i prilagoditi je potrebama tih gostiju – smatra Krešić.
Jedan od problema s kojim se susreću već nekoliko godina je nedostatak kvalitetne domaće radne snage.
– Ovu sezonu smo nekako priveli kraju, ali naredne moramo početi sa uvozom radne snage iz dalekih zemalja. Naša domaća radna snaga, koja je kičma i oslonac svakog hotela, gdje ljudi odrađuju fantastičan posao, je, nažalost, već u godinama i odlaze u penziju ili odlaze sljedećih godina. Mi u našem bazenu i našem kantonu nemamo dovoljan broj kvalificirane radne snage. Naša regija je specifična. Imamo tu Mostar, Međugorje, Blidinje, Neum… Sve su to turističke destinacije i tu sezone ne traju dva-tri mjeseca, već šest do 12 mjeseci. Jednostavno, ne možemo pronaći kvalitetan broj radnika ni u našem kantonu, ali ni u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Imamo sezonce koji dolaze iz Bosne i koji su odlični radnici i vraćaju se iz godine u godinu, ali nisu svi takvi. Mislim da smo taj bazen iscrpili i da ćemo se morati okrenuti uvozu radnika iz dalekih zemalja, kao što to rade na drugim destinacijama u regionu. Nažalost, u svemu kaskamo, pa i u uvozu radne snage. Došli smo do krajnje granice kada moramo to napraviti – zaključuje na kraju Krešić.
