Semberski poljorivrednici tražiće da se zbog suše proglasi elementarna nepogoda jer su u velikom problemu, posebno oni koji su zasijali kukuruz budući da kiše nema ni u najavi, izjavio je Srni predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić.
Bakajlić je rekao da je situacija, kada je riječ o kukuruzu, dramatična jer kiše nema već duži period niti je ko najavljuje zbog čega ga na nekim njivama neće biti ni 10 do 15 odsto da se može iskoristiti.
“Kukuruz je u Semberiji zasijan na 18.000 hektara i sada se nalazi u teškoj fazi nalijevanja zrna, a ova temperatura će ga dokrajčiti”, rekao je Bakajlić.
On je dodao da je na parcelama u slivu Drine i Save kukuruz u boljoj fazi, jer tamo ima više vlage.
“Realno gledajući ova godina je sušna i tražićemo da se ovo stanje proglasi kao elementarna nepogoda – suša i da se pokuša pomoći ljudima da se sačuva stočni fond, da zaštitimo domaću proizvodnju”, rekao je Bakalić.
Smatra da treba pokušati da se sa nadležnima dogovore o mogućnostima i načinu kako zaštititi poljoprivrednike.
“Mi smo spremni za razgovor, dogovor, i kao Udruženje ovih dana pokrećemo tu priču i vidjećemo dokle će sve doći”, rekao je Bakajlić i istakao da unazad 20 godina nikada nije bila slična situacija, suše je bilo ali nije da po nekoliko mjeseci ne padne ni kap kiše.
Pored kukuruza, kako je rekao, i voćnjaci su proljetos imali štetu jer su pretrpjeli velike mrazeve, pa se to odrazilo na prinos i sada nema šljive.
Bakajlić je istakao da nema zaštite domaće proizvodnje, te naveo primjer kako su ove godine lubenice u velikom broju uvezene iz Sjeverne Makedonije.
On smatra da je navodnjavanje, o kojem se govori i poštuje taj stav, samo dio rješenja jer bi to štetu koju izazove suša umanjilo do, možda, 30 odsto.
Bakajlić je naveo da se pokazalo da parcele koje se navodnjavaju imaju daleko veći prinos, oko 50 odsto, te da nije problem navodnjavati parcelu pet do sedam ili 10 dana, ali da bi dosta koštalo kada se to radi tri-četiri mjseca.
“Džaba je navodnjavati kad kukuruz gori na 42 stepena, zatvara se kao biljka i metlica i svilica i svu vlagu vuče iz zemlje, a trebalo bi da je ima u klipu a ne u zemlji”, objasnio je Bakajlić.
