Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je da kompanija “Butreks ribarstvo” iz Trebinja ima kapacitete da plasira proizvode na rusko tržište.
“S obzirom na to da je Kancelarija za veterinarstvo pokrenula postupak usklađivanja veterinarskog sertifikata sa Ruskom Federacijom kada je riječ o ribi. Vjerujem da ova kompanija, kao i banjalučki `Tropik`, ima kapacitet da se sa proizvodima nađe na ruskom tržištu”, rekao je Košarac novinarima u Trebinju.
Košarac je rekao da je ova kompanija značajan dio svoje poslovne orjentacije ima ka izvozu u zemlje članice Cefte.
Vlasnik kompanije “Butreks ribarstvo” Veljko Buđen rekao je da ova platforma godišnje proizvodi 700 tona ribe, te da ih izvozi u Srbiju i Crnu Goru, te plasira na domaće tržište.
Buđen je rekao da Republika Srpska danas manje 3.500 tona ribe nego prije 15 godina, te ukazao na neke od problema u ribarstvu u Republici Srpskoj, istakavši da je najveći problem neuređeno tržište BiH.
“Ima dosta problema, neuređeno je tržište BiH. Proizvođači u Federaciji BiH /FBiH/ imaju 1.20 KM podsticaje u punom iznosu svoje proizvodnje i ne plaćaju koncesiju. Znači, ko proizvodi 500 tona ribe ima 600.000 KM od FBiH”, rekao je Buđen novinarima.
On je napomenuo da su u Republici Srpskoj podsticaji ograničeni na 50.000 KM.
“Mi imamo koncesiju koja je 2,2 odsto od ukupnog prihoda i plaćamo 10 feninga vodnog doprinosa po kilogramu proizvedene ribe”, naveo je Buđen.
On je istakao da kompanija “Butreks ribarstvo” na godišnjem nivou plaća od 120.000 KM do 140.000 KM kirije, što je neizdrživo.
Predsjednik Privredne komore regije Trebinje Duško Pantović rekao je novinarima da su podsticaji za ribarstvo u nadležnosti Ministarstva vodoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srpske, te da je ministar Košarac ponudio da organizuje sastanke sa resornim ministrom, kako bi se problemi koje je iznio Buđen prevazišli.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić rekao je novinarima da je kada je riječ o subvencionisanju privrednika, gradska vlast na raspolaganju svim privrednicima, pa i kada je riječ o ribarstvu.
“Nadam se da ćemo prevazići pandemiji i moći se fokusirati na turizam, privredu i da novac iz budžeta većinski usmjerimo da bi preduzetnici prebazišli sve ovo i da bi ostali na nogama”, kaže on.
Ćurić se nada da će u narednom periodu, uz podršku Vlade Republike Srpske, ministarstva Republike Srpske i na nivou BiH, te grada Trebinja privrednici ojačati i svoje proizvode moći plasirati van granica.
Unapređenje poslovnog ambijenta
On kaže da je danas razgovarano o unapređenju poslovnog ambijenta u Trebinju i mogućnostima dalje podrške realnom sektoru, te da je sa ovdašnjim privrednicima razmatrana ideja o osnivanju slobodne zone od čega se neće odustati.
Košarac je naveo da je Trebinje napravilo značajan iskorak ka realizaciji te ideje, te da je sada na Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara da zajedno sa resornim ministarstvom iz Srpske dogovori još neke neophodne stvari, koje će vjerovatno podrazumijevati izmjene i dopune zakona na nivou BiH.
“Svi zajedno radimo na tome da obezbijedimo kvalitetne investitore za slobodnu zonu što bi podrazumijevalo veoma značajno zapošljavanje u Trebinju i u Hercegovini što bi bio dodatni imput podršci politici Republike Srpske za očuvanje svakog radnog mjesta i otvaranju novih”, rekao je Košarac.
On je napomenuo da je na sastanku bilo riječi i o načinima unapređenja turističke promocije Trebinja, te najavio da će se, ukoliko epidemija virusa korona dozvoli, do kraja godine u ovom gradu organizuje samit turističkih radnika.
Srna
