U Dubrovniku se 6. i 7. decembra održava XX Međunarodni ekonomski Forum Korporativno upravljanje
Više od 20 godina konsultantska kuća Revicon organizira ekonomski Forum Korporativno upravljanje, vjerujući da kompanije koje ostvaruju više standarde i bolju praksu korporativnog upravljanja imaju i bolje rezultate u svakom smislu. Forum predstavlja važnu platformu za razmjenu ideja najboljih praksi i iskustava u oblasti korporativnog upravljanja.
Korporativno upravljanje daje odgovor na pitanje ko nadzire kompaniju i kako. Značajan broj istraživanja pokazuje da viši nivo korporativnog upravljanja osigurava lakši pristup kapitalu i manje troškove s jedne strane, te poboljšanje finansijskih performansi poslovanja s druge strane. Cilj dvodnevnog Foruma je odgovoriti na pitanje: Kako da se pripremo za ESG koncept održivog upravljanja?
Branko Crvenkovski, predjednik XX Međunarodnog ekonomskog foruma Revicon, bivši predsjednik Makedonije
Imam zadovoljstvo da sam ovdje dugi niz godina. Zahvalan sam vam što zajedno vjerujemo da nam dobre prakse korporativnog upravljanja omogućavaju da budemo spremni za sve izazove kako u današnjem, tako i budućem poslovanju koje ćemo usmjeriti ka većem održivom rastu.
Revicon se svojim utjecajem u poslu kojeg radi pokazao pravim regionalnim brendom i na tome im čestitam.
Također, zahvalan sam svim kreatorima politika koji su sa nama svih ovih godina s cijem da zajednčki poboljšamo pravni, regulatorni i institucionalni okvir za korporativno upravljanje. U uvodnom dijelu ćemo razgovarati kako kreatori revidiranih standarda pomažu kompanijama kako da se nose sa rizicima u današnjem poslovanju.
Panel diskusija o temi “Održivost i principi korporativnog upravljanja”
Daniel Blume, Šef Jedinice za korporativno upravljanje, Direkcija za finansijske poslove i poduzetništvo, OECD
Korištenje Principa za promoviranje pristupa finansiranju je od ključne važnosti za buduću ekonomsku otpornost
Dobro korporativno upravljanje pomaže u izgradnji okruženja povjerenja, transparentnosti i odgovornosti neophodnog za podsticanje dugoročnih ulaganja, finansijske stabilnosti i poslovnog integriteta, čime se podržava snažniji rast i inkluzija društva.
Također, pomaže kreatorima politika da procijene i poboljšaju pravne, regulatorne i institucionalne okvire za ovaj vid upravljanja, osiguravajući pravičan tretman dioničara i ključnih vlasničkih funkcija.
Tri su strateška cilja kojima se Principi rukovode. Prvi je promoviranje pristupa finansiranju, inovacijama i preduzetništvu, drugi je obezbjeđivanje okvira za zaštitu investirora, dok je treći podrška održivosti i otpornosti korporativnog sektora. Svaki od njih su međusobno povezani.
Jedan od pomenutih ciljeva G20/OECD Principa korporativnog upravljanja u Izvještaju OECD-a govori o potrebi za globalnim standardom kako bi se osigurala konzistentnost i uporedivost okvira, te istovremeno fleksibilnost i proporcionalnost za manje kompanije.
Neophodno je obezbijediti jasan regulatorni okvir i definicije za grupe kompanija, koristiti kodeks odgovornog upravljanja, objavljivati politike angažmana i glasanje institucionalnih investitora, te materijalno značajnih informacija o dužničkim ugovorima. Također, neophodno je svesti na minimum sukobe interesa proxy savjetnika, davatelja ESG rejtinga i podataka i davatelja indeksa.
Preporuke u navedenom Izvještaju OECD-a nadalje govore o tome da je potrebno obezbijediti okvir za zaštitu investitora, što uključuje osnovno pravo dioničara da odobri eksternog revizora, učešće na skupštinama dioničara na daljinu, objavljivanje struktura grupa kompanija i prava investitora vezanih za korporativne obveznice.
U finalu, uvođenje politika korporativnog upravljanja koje podržavaju održivost i otpornost korporacija je od ključnog značaja jer doprinose održivosti i otpornosti ekonomije u cjelini.
Ključni ishod uvođenja međunarodnog standarda za korporativno upravljanje je veća odgovornost članova odbora i rukovodilaca.
Panel diskusija o temi „Jačanje otpornosti gospodarstva“
Jelena Misita, direktorica konsultantske kuće Revicon
Bosanskohercegovačka privreda je pokazala da ima snagu i kompetencije iznijeti se sa izazovima globalne krize i adaptirati se na kompletno okruženje. Međutim, ide nam jedan novi period koji je već nekako otpočeo, a to je neophodnost transformacije načina poslovanja u skladu sa ESG standardima. S tim što zavisi o kojem je prioritetu riječ, za neke je prioritet da se prilagode nekim novim pravilima kada je u pitanju okoliš, za neke da prilagode svoja pravila za djelovanja u njihovim zajednicama, za neke da unaprijede kompetencije svojih zaposlenika, a za neke da unaprijede način generalnog poslovanja. Naravno, zavisi u kojoj industriji djeluju, njihova veličina i vrsta djelovanja kompanije.
ESG je budućnost poslovanja, međutim da bismo bili spremni odgovoriti na izazove kako bi naše kompanije mogle da učestvuju na tržištu EU, neophodno je da se započnu pripreme. Za početak, jedan od „recepata“ jeste da se educiramo u tom pravcu. Dakle, edukacija je jedan preduslov da bismo stekli neophodne kompetencije i vještine kako bismo bili u prilici da odgovorimo na sve te izazove.
Danas smo na Forumu razgovarali o neophodnosti jačanja kompetencija i vještina upravljačkih struktura različitih privrednih subjekata. I polako u BiH primjećujemo jednu dobru praksu, a to je da je tema ESG sve više na dnevnim redovima kako velikih tako i srednjih preduzeća, sve više se razgovara o tome i sve se više vremena posvećuje navedenoj temi jer postajemo apsolutno svjesni da je neophodna transformacija načina dosadašnjeg poslovanja.
Panel diskusija o temi „Jačanje otpornosti gospodarstva“
Veljko Trivun, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Lista odgovornosti sekretara privrednih društava je jako duga, a njihova uloga je od velikog značaja
Funkcija sekretara društva u korporativnom pravu Federacije BiH donekle je zanemarena, ali je obavezna za sva dionička društva. Zakon o javnim preduzećima Federacije BiH uopšte ne predviđa funkciju sekretara dioničkog društva, što ne isključuje da se ova funkcija ne može uvesti putem statuta. Strateški, ova funkcija ima značajan utjecaj na sve operacije upravljanja unutar privrednog društva, kao i izvan njega, a podrazumijeva vještine u brojnim disciplinama – korporativno pravo, krivično pravo, porezno pravo, radno pravo, finansije, vrijednosni papiri, upravljanje, strategija i menadžment, revizija poslovanja, sudska i korporativna praksa itd…
Odgovornost sekretara privrednih društava podrazumijeva usmjeravanje predsjednika i članova uprave, nadzornog odbora i odbora za reviziju o njihovim odgovornostima prema pravilima i propisima kojima podliježu, usmjeravanje o tome kako se te odgovornosti trebaju izvršavati, podršku korporativnim odborima u obezbjeđivanju da ista funkcionišu efikasno, efektivno i u skladu sa zakonima.
U Federaciji BiH imenovanje sekretara društva je obavezno za sva dionička društva, dok u Republici Srpskoj nema te zakonske obaveze, tj. njihovo imenovanje je fakultativno.
Kada govorimo o zemljama okruženja, jedino u pravu Federacije BiH poklanja se pažnja funkciji sekretara dioničkog društva, a time i generalno privrednog društva. Pozicija sekretara različitih oblika organizovanja javnog sektora je praktično nezaobilazna, a navedeno se ne odnosi samo na privredni proizvodni i/ili uslužni sektor, nego je primjenljiva, jednim dijelom, i u sektoru javne uprave.
Lista odgovornosti sekretara privrednih društava je jako duga, a kada joj dodamo još obaveze koje će, prije ili kasnije, doći na red, a odnose se na primjenu komunitarnog prava Evropske unije, to su samo neki od dodatnih argumenata koji nam govore o značaju funkcije korporativnog sekretara.
Panel diskusija o temi „Jačanje otpornosti javnog sektora“
Goran Miraščić, Sarajevo School of Science and Technology
Povećanje stepena konkurentnosti privrede i unapređenje poslovnog ambijenta predstavlja jednu od imperativnih mjera za održiv i ubrzan ekonomski rast
Kao i većina drugih zemalja, Bosna i Hercegovina se susreće sa izazovnim vremenima. Bez obzira na globalne šokove, realni rast ekonomije u BiH je na kraju 2022. godine iznosio 3,9%, što je znatno iznad projekcija. Međutim, prosječna godišnja inflacija na nivou BiH iznosila je visokih 14% i uslijed niza poduzetih mjera od strane vodećih globalnih monetarnih autoriteta, došlo je do smanjenja inflatornih pritisaka.
Trenutne visoke stope inflacije uzrokovane su nizom dešavanja, kao što su rat u Ukrajini, energetska kriza, poremećaji u lancima snabdijevanja, te stimulativne mjere „upumpavanja“ novca poduzete od strane država tokom oporavka od pandemije. Mišljenja sam da će trenutna dešavanja u Gazi također negativno uticati na ekonomske tokove. Ono što je zabrinjavajuće za BiH, ali i za cijelu EU, je stanje ekonomije SR Njemačke, koja za ovu godinu projicira pad realnog bruto domaćeg proizvoda od 0,3%. Što znači da je SR Njemačka „po definiciji“, već u recesiji.
Kada govorimo o kamatnim stopama, banke u BiH su zaključno sa 30.09. ostvarile dobit od 579 miliona KM, i to u FBiH 432 miliona KM, a u RS 147 milona KM, zaključujemo da ne postoji nikakva potreba za značajnijom korekcijom kamatnih stopa. Povećanje kamatnih stopa bi imalo negativne reperkusije, što bi za rezultat imalo povećanje udjela neprihodonosnih kredita i smanjenje kreditne aktivnosti, što bi, naravno, dovelo do dodatnog usporavanja ekonomskog rasta.
Bosna i Hercegovina je na putu da ovu godinu završi sa rastom realnog BDP-a od 2 do 2,2%. Naravno, to nije ništa spektakularno, međutim ono što nam preostaje u ovom periodu dok se ekonomije ponovno ne pokrenu je stvoriti pretpostavke da kada dođe vrijeme za pokretanje ovih ekonomija naših najvećih trgovinskih partnera, imamo uslovno rečenu odskočnu dasku da možemo što prije ubrzati rast.
Ono što je još uvijek pozitivno je kretanje prihoda od direktnih poreza, gdje se bilježi i više nego značajan rast. Naravno, to je rezultat, u manjoj mjeri, rasta broja zaposlenih, a u većoj mjeri vještačkog rasta plaća.
Uslijed globalnih poremećaja u lancima snabdijevanja, Bosna i Hercegovina se pojavila kao pouzdana alternativa, što je umnogome doprinijelo rekordnom rastu izvoza.
Mjere i aktivnosti koje treba poduzeti u narednom periodu moraju biti usmjerene na održavanje ekonomskog rasta, ali i stvaranje pretpostavki za ubrzan rast, kada se za to steknu uslovi. S obzirom na još uvijek visoku stopu inflacije, neophodno je donositi mjere usmjerene na očuvanje životnog standarda građana, uz poseban fokus na ugroženim kategorijama.
Nadalje, jačanje poljoprivredne proizvodnje, posebno u segmentu proizvodnje osnovnih prehrambenih proizvoda je od krucijalnog značaja. Energetska tranzicija s ciljem očuvanja životne sredine kroz popravljanje odnosa u korist „čiste energije“, jačanja investicijskog ciklusa, ali i ublažavanja negativnih efekata tzv. karbonske takse je prioritet na kojem treba užurbano raditi. Naravno, ubrzana digitalna transformacija je nešto što ide paralelno uz sve dosad navedeno, s tim da se taj proces mora još više ubrzati.
Vremena za gubljenje nemamo. Adekvatnim i pravovremenim provođenjem reformi se možemo pozicionirati tako da, kada se stvore pretpostavke za ekonomski rast, mi to maksimalno iskoristimo.
