Koliko rezultata je donijela jedna marka utrošenog javnog novca? Vlasti u Bosni i Hercegovini uskoro će morati na to konkretno odgovoriti. Morat će se mjeriti koliko je novih kilometara cesta izgrađeno, koliko djece je vakcinisano, kakvi su učinci u obrazovanju, koliko je ubrzan protok robe na granicama i sl.
Svaka budžetska marka biće vrednovana prema učinku koji donosi građanima, a ne samo prema visini potrošnje, kao što je sada slučaj.
O promjenama koje donosi programsko budžetiranje, pristupu koji mijenja način planiranja i trošenja javnih sredstava, govorilo se na IV Međunarodnom kongresu javnog sektora Nexus, koji je u Neumu organizovala konsultantska kuća Revicon. Federacija BiH započela je primjenu ovog modela kroz budžet za 2025. godinu. Kantoni imaju rok do 2027. da se pripreme i uvedu takvu reformu.
Fokus na rezultate, a ne rashode
Umjesto da se budžetske stavke pravdaju u odnosu na iznose iz prethodne godine, vlasti će sada morati pokazati šta je postignuto sredstvima koja su utrošena.
„Fokus se premješta sa kontrole potrošnje po budžetskim linijama na odgovornost za rezultate. Proces počinje identifikacijom problema, nastavlja se kroz planirane aktivnosti i završava mjerljivim ishodima. Na taj način jačamo fiskalnu i političku odgovornost rukovodilaca i vlade,“ izjavio je Alija Aljović, pomoćnik u Sektoru za budžet i javne rashode u Federalnom ministarstvu finansija.
Revicon, kao konsultantska kuća koja već godinama podstiče reforme u javnom sektoru, prepoznaje važnost ove promjene kao prekretnice ka većoj transparentnosti i odgovornosti. Programsko budžetiranje omogućava da ciljevi javne potrošnje budu jasni već prilikom usvajanja budžeta, kao i kasnije tokom izvještavanja o izvršenju.
„Građani, parlament i mediji će dobiti jasnu informaciju ne samo o tome koliko je novca potrošeno, nego i kakvi su stvarni učinci postignuti tim sredstvima. Upravo je to najveća vrijednost ovog pristupa,“ naglašava Aljović.
Efikasno upravljanje kao strateški izbor
Efikasno upravljanje troškovima više se neće svoditi samo na smanjenje rashoda. U javnom sektoru, gdje institucije često nemaju mogućnost da povećaju prihode ili se dodatno zaduže, jedini način za osiguranje sredstava za nove prioritete biće racionalizacija postojećih izdataka.
„Upravljanje troškovima podrazumijeva strateško usmjeravanje raspoloživih resursa ka onim aktivnostima koje donose najveću društvenu korist. Svaka marka mora biti opravdana kroz konkretan rezultat,“ objašnjava Aljović. „Neki projekti će biti obustavljeni jer ne daju rezultate, dok će oni koji ostanu bolje odražavati stvarne prioritete i strategiju institucije.“
Mjerenje učinka i učenje iz prakse
Evaluacija uspješnosti budžetskih politika biće zasnovana na pokazateljima efikasnosti, ekonomičnosti i djelotvornosti. Jedan od primjera je trošak po kilometru izgrađene ceste, koji će se moći upoređivati između različitih institucija i nivoa vlasti.
„Ovakav pristup omogućava poređenje troškova i postignutih rezultata. Također olakšava i učenje iz uspješnih praksi drugih i motiviše menadžere da poboljšaju učinkovitost sopstvenih organizacija,“ ističe Aljović. „Ovo može biti izazovno za one koji budžet i dalje doživljavaju isključivo kao instrument za raspodjelu sredstava, bez jasne veze s javnim interesom.“
Zemlje poput Francuske, Švedske i Sjedinjenih Američkih Država već duže vrijeme primjenjuju ovaj model. Njihova iskustva pokazuju da programsko budžetiranje donosi veću fiskalnu disciplinu, transparentnije izvještavanje i efikasniju raspodjelu javnih sredstava.
BiH na ovaj način postaje dio zajednice zemalja koje budžet ne posmatraju samo kao zbir troškova, nego kao sredstvo za ostvarenje mjerljivih ciljeva koji doprinose kvalitetnijim javnim uslugama za građane.
Revicon će nastaviti pružati stručnu podršku institucijama koje razvijaju savremen pristup planiranju budžeta usmjeren na rezultate, kao osnov za odgovornije upravljanje javnim sredstvima.
