Hrvatska je suočena sa ozbiljnim nedostatkom radne snage, posebno u svojim turističkim odmaralištima na moru, što stvara prepreke ekonomskom rastu i podriva nade da će ta zemlja sustići razvijenije ekonomije Evropske unije, ocjenjuje agencija Reuters u analizi hrvatskog tržišta rada.
Taj problem je odraz niskog nivoa plata, obrazovanja i stečenih vještina u toj ekonomiji u kojoj i dalje dominira država, što je primoralo mnoge mlade Hrvate da potraže primamljivije poslove u bogatim zapadnim zemljama EU, navode analitičari.
„Neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama ekonomije, mala spremnost za mobilnost unutar Hrvatske i veliki broj ljudi koji odlaze kako bi radili u drugim zemljama EU, negativno utiču na hrvatsko tržište rada“, kaže za Reuters Iva Tomić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Prema podacima Hrvatskog udruženja poslodavaca (HUP), hrvatskim kompanijama nedostaje najmanje 30.000 radnika, pretežno u sektoru turizma, koji čini skoro 20 odsto bruto domaćeg proizvoda te zemlje, ali i u građevinarstvu, maloprodaji i industriji.
U izvještaju se navodi i da analitičari sumnjaju da će dugoročni privredni rast Hrvatske premašiti skromne stope od jedan do dva posto.
Hrvatska ekonomija, u ovom trenutku, raste po stopi koja je nešto ispod tri odsto godišnje, ali čak i to je, zaključuje Reuters, ispod rasta država u istočnoj i jugoistočnoj Evropi.
U prilog podatku o nedostatku radne snage u Hrvatskoj naveden je primjer čeličane iz Siska ABS koja, prema riječima Ivane Rumac iz tog preduzeća, nije uspjela da nađe na tržištu rada 71 radnika sa odgovarajućim znanjima i vještinama.
„U protekloj finansijskoj godini, kada smo angažovali 71 radnika, 40 posto ispitanika nije ispunilo uslove, a 43 posto od naših 90 zaposlenih moralo je interno da se školuje“, izjavila je Rumac za Reuters.
Agencija prenosi i podatke Franca Letice, šefa zagrebačkog udruženja restorana i vlasnika barova, koji je rekao da je od januara kraja septembra ove godine bilo 782 nepopunjenih radnih mesta za kuhare i 1.493 za konobare u glavnom gradu Hrvatske.
Reuters dodaje da je sve izraženiji i manjak medicinskih sestara u hrvatskim bolnicama, i citira direktorku Austrijske kancelarije za spoljnu trgovinu u Hrvatskoj, Sonju Holoćer-Ertl, da je jedna veća austrijska kompanija odustala od investicije u Hrvatskoj jer nije mogla da nađe dovoljno radnika.
„Željeli su da prošire poslovanje u Hrvatskoj, ali su se zbog nedostatka adekvatno kvalifikovane radne snage na kraju odlučili za Južnu Ameriku gdje takođe posluju“, izjavila je Holoćer-Ertl za Reuters.
Britanska agencija zaključuje analizu s podatkom da je svega 60 posto građana Hrvatske, starosti između 15 i 64 godine, zaposleno, što je, kako konstatuje, jedna od najnižih stopa zaposlenosti u Evropskoj uniji, prenijela je agencija Tanjug.