Glavni analitičar Raiffeisenovog Odjela za istraživanje pri Raiffeisen Bank International (RBI) Peter Brezinschek izjavio je da međunarodni ekonomski strahovi opet određuju aktivnosti na tržištu, ali da RBI ne dijeli strah od recesije koji postoji u eurozoni, obzirom na umjerenu potražnju klijenata.
Tokom prezentacije publikacija strategije “Strategija srednje i istočne Evrope” i “Globalna tržišta” za drugi kvartal 2016. istakao je da bi se stopa inflacije mogla značajno pozitivno razviti do kraja 2016.
– Ipak, Evropska centralna banka (ECB) i dalje dosljedno preplavljuje tržište novcem iz centralne banke, koji prvenstveno doprinosi aktivi, ali ne i realnoj ekonomiji. Umjesto da generiše rast strukturalnim mjerama, program kupovine obveznica ECB-a, u kombinaciji s negativnom stopom depozita, postaje sve veći teret za cijeli evropski bankarski sektor. Kao rezultat toga, stvara se pritisak na standardne bankarske usluge, kao što su upravljanje depozitima klijenata ili kreditiranje kompanija i domaćinstava – rekao je Brezinschek.
Snažan rast u srednjoj i jugoistočnoj Evropi se nastavlja i u 2016. se očekuje prosječan rast BDP-a od nešto više od tri posto. Privatna potrošnja igra ključu ulogu, a podržana je povoljnim trendom na tržištu rada i rastom kupovne moći.
Vodeću ulogu u regionu imaju Poljska (3,8 posto), Slovačka (3,5 posto) i Rumunija (četiri posto), a vrijedne spomena su i Hrvatska (1,5 posto) i Srbija (2,5 posto) budući da su prevazišle dugogodišnju recesiju. Međutim, politička nesigurnost u regionu je ponovno povećana tokom proteklih mjeseci. Evropska komisija kritički gleda na Poljsku vladu, a također su izbori u Slovačkoj i Hrvatskoj uzdrmali političko okruženje.
Situacija u Istočnoj Evropi je i dalje nestabilna.
– Umanjili smo procjene BDP-a za 2016. za Rusiju i Bjelorusiju, za svaku do -2 posto. Krajem 2015. smo još uvijek očekivali scenarij s nultim rastom u obje države. Prognoza rasta BDP-a u Ukrajini ostaje na 1,5 posto. Tenzije između Rusije i Turske, te dešavanja na srednjem Istoku i u Ukrajini predstavljaju rizik za političku stabilnost. Ukoliko bude nastavljen pad cijena sirovina, posebno nafte, ruska recesija bi istovremeno izblijedila u drugoj polovini godine. Rusija, ipak, najprije mora ispraviti svoj budžetski deficit – rekao je Brezinschek.
Bosna i Hercegovina je u 2015. zabilježila najsnažniju stopu ekonomskog rasta još od 2008. – po prvim podacima državne Agencije za statistiku, rast realnog bruto domaćeg proizvoda u 2015. je iznosio 3,2 procenta, što je iznad očekivanja tržišnih učesnika.
Ipak, potrebno je istaći da je najveći doprinos ekonomskom rastu u 2015. godini došao od Evropske unije, imajući u vidu da je ekonomski oporavak EU potaknuo rast bh. izvoza roba i bh. industrijske proizvodnje kao tradicionalno ključnih ekonomskih kategorija BiH.
RBI u 2016. očekuje nastavak pozitivnih trendova iz prethodne godine, što će rezultirati dodatnim ekonomskim rastom od tri do 3,5 procenta. Prvi dostupni makroekonomski pokazatelji (industrija, vanjsko-trgovinska razmjena, trgovina na malo) podržavaju takav pozitivan ekonomski scenarij. Ipak, ističu da se njihov scenarij bazira kako na nastavku oporavka Evropske unije tako i na stabilnoj političkoj situaciji u zemlji, imajući u vidu da novi aranžman s MMF-om (što će osigurati fiskalnu stabilnost) kao i pokretanje investicija u energetskom sektoru neće biti moguće osigurati bez stabilne političke situacije.
– Nastavak ekonomskog rasta će stvoriti pretpostavke i za snažniji kreditni rast bh. bankarskog sektora u odnosu na prethodne godine, a koji bi mogao biti na nivou između četiri i šest posto u odnosu na prošlu godinu – saopćeno je iz Raiffeisen banke.