Posmatrano prema vrsti građevinskih objekata u istom periodu, pozitivna stopa rasta proizvodnje u građevinarstvu zabilježena je na objektima visokogradnje od 0,6 odsto i na objektima niskogradnje od 0,4 odsto.
Ukupna kalendarski prilagođena proizvodnja u građevinarstvu u prvom tromjesečju ove godine, u poređenju sa prvim tromjesečjem prošle godine godine, ima negativnu stopu rasta od 6,9 odsto.
Posmatrano prema vrsti građevinskih objekata u istom periodu, zabilježena je negativna stopa rasta na objektima visokogradnje od 1,1 odsto i na objektima niskogradnje od 9,1 odsto.
Ekonomista Stefan Markićević rekao je Srni da uzrok pada kalendarski prilagođene proizvodnje u prvom ovogodišnjem kvartalu leži u najvećoj mjeri zbog vremenskih uslova, odnosno ekstremnih hladnoća koji su vladali prošle zime i koji nisu dozvoljavali izvođenje radova.
On je naveo da, kada se posmatraju podaci desezonirane proizvodnje, rast građevinske aktivnosti je naročito bio vezan za stambemu izgradnju.
“Potražnja za stanovima ne jenjava, a cijene stambenog kvadrata, posebno u većim grdovima kao što je to naprimjer Banjaluka ne padaju iako to može zvučati paradoksalno u uslovima pada platežne sposobnosti stanovništva”, rekao je Markićević dodajući da se kao kupci u velikom broju jaljaju lica “koja rade vani”.
Prema njegovim riječima, rast na izvođenju radova na objektima niskogradnje uglavnom je vezana za aktivnosti izgradnje mreže autoputeva koja se finansira iz ino-kredita.
“Ono što je uočljivo je mala, skoro nikakva aktivnost na građevinskim radovima vezanim za gradnju privredne infrastrukture, odnosno onih građevinskih objekata bitnih za rad fabrika i preduzeća, a što govori o nedovoljnom rastu proizvođačke djelatnosti”, rekao je Markićević.
Srna
