- Očekivano ekonomsko usporavanje u prvom kvartalu rezultiralo rastom od 1,1% godišnje
- Posljedično prognoza kretanja BDP-a u 2023. godini ukazuje na realni ekonomski rast od 1,5% godišnje, uz oporavak u 2024. godini od 3% yoy
Najveći ekonomski izazovi 2023. godine u vidu visoke inflacije, energetske tranzicije i geopolitičkih previranja proizašli iz rata u Ukrajini, oblikovali su kretanja u prvom dijelu godine koja su karakterizirana ekonomskim usporavanjem, ograničenom potrošnjom i snažnijim performansom uslužnog sektora u odnosu na proizvodni.
„Ekonomija Bosne i Hercegovine snažno korelira sa trendovima euro područja, kao glavnog izvoznog tržišta, pa su se samim tim i negativni efekti usporavanja euro zone replicirali i na tržište BiH uz i dalje prisutnu uvoznu inflaciju koja opterećuje ekonomske tokove. Prvi službeni podaci ekonomskog rezultata objavljeni za prvi kvartal 2023. godine u potpunosti potvrđuju naša očekivanja za dati period. Realni ekonomski rast u BiH u prvom kvratalu 2023. godine je iznosio skromnih 1,1% u odnosu na isti period prošle godine, podložan negativnim efektima i dalje prisutne inflacije koja je u datom periodu zadržala dvocifren nivo od 12,4% u prosjeku. Efekti inflacije najviše su se odrazili na najveću kategoriju BDP-a – privatnu potrošnju koja je ostvarila pad od 0,4% yoy te na produbljenje neto negativne izvozne pozicije za 3% yoy, rezultirajući najvećim negativnim uticajem ove dvije kategorije na cjelokupni rast u prvom kvartalu“, istakli su analitičari Sektora Istraživanje i strategiju Raiffeisen banke u BiH. U datom periodu državna potrošnja je rasla 2% yoy bilježeći iznadprosječan i rekordan nominalan iznos, te je zajedno za dvocifrenim rastom bruto investicija od 12,4% yoy, najviše doprinijela pozitivnom rezultatu u prvom kvartalu.
Kretanje ključnih kategorija bruto društvenog proizvoda prema proizvodnom pristupu, ukazuje na značajno povoljniji položaj uslužnog sektora, vođenog rastom kategorija: trgovina na veliko i malo, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, IT i finansijske usluge, administrativne usluge te promet nekretnina. Oporavak turizma u 2023. godini daje snažan doprinos rastu uslužnog sektora uz tendenciju premašivanja rekordnih brojki iz 2019. godine i pozitivno utječe na rast prometa maloprodaje koji i dalje bilježi dvocifren prosječni rast uz očekivanu konsolidaciju do kraja godine na 7% uzimajući u obzir efekat usporavanja privatne potrošnje i visoku bazu od prošle godine.
S duge strane, prerađivačka industrija, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, rudarstvo i građevinarstvo bilježe negativne stope rasta u prvom kvartalu. Pogoršana dinamika proizvodnog sektora direktno korelira sa usporavanjem vanjskotrgovinskih kretanja i tehničkom recesijom industrijske proizvodnje u BiH zaključno sa prvim kvartalom 2023. Naime, disbalans vanjske trgovine rezultirao je rastom trgovinskog deficita od 7% yoy u prvom kvartalu, što je nažalost trend koji će se zadržati do kraja godine, pogotovo uzimajući u obzir negativan efekt inflacije na vrijednost uvoza.
Očekuje se da će inflacijska dinamika u BiH, poslije rekordnog rasta u 2022. godini, značajnije usporiti u drugom dijelu 2023. godine djelovanjem baznog efekta i postepenim slabljenjem mjesečne dinamike uzimajući u obzir pad cijena nafte i uticaj na ukupan indeks potrošačkih cijena. S tim u vezim prognozirani rast cijena u 2023. godini iznosi 7% u prosjeku, nakon čega se očekuje i dalje prisutan ali slabiji intenzitet inflacije u 2024. godini od 3% yoy.
„Projekcije ekonomskih kretanja u 2023. godini bazirali smo na najslabijoj performansi upravo u prvom kvartalu, kada su najvidljiviji efekti prelijevanja ekonomskih usporavanja na domaću ekonomiju uz rast od 1,1% yoy, praćen opreznim i nešto intenzivnijim oporavkom u narednim kvartalima; 1,4% u drugom kvartalu godišnje, 1,6% u trećem kvartalu te najsnažnijim rastom 1,8% yoy u posljednjem kvartalu godine. Sve u svemu, nakon objavljenih podataka za prvi kvartal 2023. sa rastom koji u potpunosti odgovara našoj prognozi, naš bazni scenario za cijelu godinu zasnovan na realnom rastu od 1,5% yoy je na dobrom putu da se materijalizuje. Očekuje se da će isti pokretači rasta podržati ekonomsku aktivnost, prije svega investicije, državna potrošnja i privatna potrošnja za koje očekujemo da će izaći iz negativne zone nakon prvog kvartala. Nadalje, antiinflatorna borba u smislu povećanja kamatnih stopa u euro području bi trebala biti okončana do kraja 2023. godine, što ostavlja prostor za izraženiji rast u 2024. godini, kada očekujemo da će BiH ekonomija ostvariti rast od 3% yoy“, navode analitičari Raiffeisen banke.