Ovom radniku isplaćeno je čak 119 prosječnih plata
Radnik u Istočnom Novom Sarajevu, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, ostvario je neto primanja od 186.673 KM za samo jedan mjesec.
Ovo je najveće pojedinačno neto primanje prijavljeno u Republici Srpskoj za sedam mjeseci ove godine, potvrđeno je za “Nezavisne novine” u Poreskoj upravi. Poređenja radi, prosječna plata u RS-u u julu iznosila je 1.556 KM, što znači da je ovom radniku isplaćeno čak 119 prosječnih plata.
– Na drugom mjestu tabele deset najvećih isplaćenih neto primanja nalazi se radnik iz Banjaluke, zaposlen u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacionih tehnologija, sa platom od 157.702 KM, dok je treće mjesto zauzeo još jedan radnik iz Banjaluke, koji je zaposlen u oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa platom od 111.221 KM – kazali su iz Poreske uprave RS-a.
Dodaju da je četvrto mjesto pripalo Banjalučaninu, takođe iz oblasti novčanog poslovanja, posredovanja, sa platom od 96.073 KM.
Prednjače Banjaluka i Istočno Sarajevo
– Peto mjesto zauzeo je radnik iz Istočnog Sarajeva, zaposlen u nespecijalizovanoj trgovini na veliko, sa mjesečnim primanjem od 94.645 KM, dok se na šestom mjestu našao još jedan Banjalučanin iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, kojem je isplaćeno 90.615 KM – dodaju iz Poreske.
Sedmo mjesto zauzeo je radnik iz Banjaluke zaposlen u iznajmljivanju i davanju u zakup mašina i opreme, sa primanjem od 90.248 KM.
Osmo mjesto pripalo je Banjalučaninu iz oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, sa platom od 86.864 KM, dok je deveto mjesto zauzeo radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u drugim uslužnim djelatnostima vezanim za informacione tehnologije, sa platom od 86.064 KM.
Na posljednjem, desetom mjestu našao radnik iz Banjaluke, zaposlen u oblasti ličnih uslužnih djelatnosti, sa mjesečnim primanjem od 85.153 KM.
Mehanizmi izvlačenja gotovine
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, ističe da su ovo slučajevi incidentnog karaktera i vjerovatno su povezani sa određenim mehanizmima izvlačenja gotovine koji posluže za neke druge gotovinske transakcije.
– Vjerovatno su u pitanju vlasnici koji su umjesto raspodjele dobiti na koji bi prvo platili porez na dobiti i porez na dividende isplatili sebi taj iznos zarada – kazao je Mlinarević.
I Milenko Stanić, ekonomista, ističe da ovako visoke plate nisu prihvatljive za bilo kakvo društvo, pa čak i na tržištu ekonomije.
– Radi se o primanjima koja značajno odudaraju od prosječnih plata, koja su višestruko veća – kazao je Stanić i istakao da je moguće da se radi i o isplati dividende po osnovu ostvarene dobiti u prethodnoj godini.
Kako je rekao, isplata tako visokog iznosa nije prihvatljiva za naše uslove, posebno ako se radi o redovnim mjesečnim platama koje se ponavljaju nekoliko mjeseci zaredom.
– Toliko visoke isplata plata sigurno nisu povezane sa radom i rezultatom rada u tim preduzećima – kazao je Stanić i, kako kaže, pretpostavlja da se radi o radnicima u vlasničkim preduzećima.
