Veliki broj radnika u ugostiteljstvu u Republici Srpskoj posljednju platu primio je za mjesec mart. Ona je zbog činjenice da se polovinu mjeseca nije radilo iznosila minimalnih 520 KM. Za april se čeka najavljena pomoć Vlade koja još uvijek nije stigla.
– Nisu svi dobili plate za april. Podijeljeno je nekima, nekima još nije. Kako ide isplata, kojim redom, to ne znam. Znam samo da se puno ljudi javlja koji nisu dobili još ništa. I znam da se niko ne pita kako da ljudi prežive više od dva mjeseca sa 520 KM – kaže predsjednik Udruženje ugostitelja Republike Srpske Željko Tatić.
U ovom udruženju ne kriju razočarenje ponašanjem vlade u periodu krize. Poruka ugostiteljima je da su građani drugog reda i da su nebitni, kaže Tatić za BiznisInfo, napominjući kako ovo udruženje zastupa radnike kojima je ugostiteljstvo primarno zanimanje i koji od toga žive, hrane svoje porodice i plaćaju sve obaveze prema državi.
– Nedobijanjem plata ugrožena je direktno sigurnost i opstanak svih porodica čiji članovi zarađuju plate u sektoru turizma i ugostiteljstva. Nakon što su prestali raditi sredinom marta država je apelovala da se radnici ne otpuštaju i poslodavci su to velikim dijelom poslušali. Isplatili su radnicima minimalne plate za mart a od tada radnici drugih primanja nemaju jer se još uvijek čeka da stigne najavljena podrška vlade – kaže Tatić pitajući se kako je moguće preživjeti više od 2 mjeseca s jednom minimalnom platom dok potrošačka korpa prelazi 1800 KM.
Izostanak podrške
Razočarenje je tim veće jer su poslodavci koji godinama rade u ovom sektoru uvijek redovno izmirivali sve obaveze prema državi. Sada, prvi put kada su se našli u ovakvom problemu, država njima ne pomaže. Tatić smatra da se ovakvim ponašanjem vlasti zapravo stimuliše rad na crno u budućnosti.
– Žalosno je što je država praktično dozvolla rad na crno. Procjena je da 30 posto ljudi u ugostiteljstvu nije prijavljeno jer su nameti ogromni i poslodavci nastoje na sve načine da uštede i da prežive. Nameti na platu su po 62, 63 posto… Ostim toga, ugostitelji i turistički radnici bez obzira što ništa ne proizvode sve dažbine plaćaju skuplje – plaćamo industrijsku vodu, struju… I bez obzira što nam je bio zabranjen rad sve te obaveze ostaju i za protekli period. Plaćanje jestre nakratko odloženo ali dva mjeseca odgode ništa ne znače onima koji su mjesecima bez prihoda. Vlast je svojim ponašanjem u ovoj krizi pokazala da se nažalost ispunjavanje svih obaveze ne isplati pa je pitanje kad se poslodavci oporave i poču ponovo da rade da li će biti jednako revnosni kada je u pitanju plaćanje obaveza. Svojim nemarom tjerju ljude da rade na crno – smatra Tatić.
Osim toga, Tatić kaže kako mnogima, kao što su noćni klubovi i svadbeni slaoni, još uvijek nije odobren rad a obaveze moraju izvršavati. Navodi još neke probleme.
Smanjen je kapacitet prostora kojim objekti raspolažu a cijene zakupa ostale su iste. Manja kvadratura prostora koji objekti koriste nije uticala na smanjenje zakupa prostora.
Objekti sa smještajnim kapacitetima su u još goroj situaciji jer im nije bio formalno zabranjen rad. Oni su radili po definiciji “u otežanim uslovima” iako nikoga zapravo nisu ni mogli uslužiti, no to je bilo dovoljno da ne uđu u kategoriju onih koji su mogli računati na pomoć za mart. Sada da bi počeli da rade moraju izmitiri sve obaveze za period kad nisu radili.
Turistički vaučeri – dobra ideja ali loša realizacija
Ni podjela vaučera od 100 KM svim punoljetnim građanima RS neće mnogo značiti ovom sektoru, smatra Tatić. Kaže kako je riječ o ideji koja je poznata i koja funkcioniše u mnogim zemljama svijeta no u Republici Srpskoj prate je neka ograničeja koja nisu zadovoljavajuće rješenje ni za građane ni za veliki broj ugostitelja.
– Ako imate četveročlanu porodicu oni će dobiti 200 KM. Ali se od njih traži da negdje provedu 3 ili 4 noći minimum, dakle uz tih 200 oni moraju potrošiti minimum 1000 KM. A kako to očekivati kad veliki broj proodica od aprila nema nikakvih primanja? Vrlo je rijetka praksa da se turista uslovljava koliko vremena mora negdje provesti – kaže Ttaić.
Osim toga, navodi kako je uredbom precizirano da se za učešće u programu mogu prijaviti oni koji imaju najmanje 4 zaposlena i uredno izmirene sve obaveze što automatski eliminiše veliki broj malih objekata koji su zapravo u najvećim problemima i kojima je podrška najpotrebnija.
D. Hadžić
