Za industriju namještaja prošla godina bila je slabija u odnosu na 2021, ali proizvođači optimistično vjeruju da će ove godine doći do stabilizacije tržišta i da će potražnja za njihovim proizvodima u Evropi ponovo rasti.
– Možemo reći da je proizvodnja slična kao 2021. godine. Međutim kod namještaja je došlo do pada potražnje. Za 11 mjeseci lani proizvedeno je za osam odsto manje u odnosu na isti period 2021. godine – rekao je Šinik.
On je istakao da su inflacija i rast cijena sirovine doveli do poskupljenja proizvoda od 20 do 30 posto.
– Sve je poskupjelo, pritisak je i na platu, to mora da se pretoči i na rast cijena, što ne može zaobići ni industriju namještaja. Sva sirovina je poskupjela, kao i sav prateći materijal za namještaj pa je došlo i do rasta finalnog proizvoda – rekao je Šinik.
Istakao je da su naše najveće tržište Evropska uniji i razvijene zemlje poput Švajcarske, Lihtenštajna, Islanda i Norveške.
– U njih odlazi oko 80 posto izvoza – rekao je Šinik i dodao da je sukob u Ukrajini donio stagnaciju potražnje za namještajem.
Ipak od ove godine zaposleni u ovoj industriji očekuju mnogo, a nadu ulivaju i pozitivni signali poput onog sa sajma u Hanoveru.
– Kad razgovaram sa ljudima iz ove struke očekuju da bi ova godina mogla biti dobra, a mi priželjkujemo da bude kao 2021 – rekao je Šinik.
Iz jednog salona namještaja u Banjaluci potvrdili su da su cijene njihovih proizvoda povećane.
– Mnogo je faktora uticalo na poskupljenja, jednostavno smo bili primorani da i mi pratimo te trendove. Moramo da vodimo računa i o radnicima, jer i oni trebaju veću platu – poručili su iz ovog salona.
Iz salona “San G” iz Gradiške kazali su za “Glas” da imaju nešto zaliha te da su cijene tih proizvoda ostale iste.
– Nadamo se da je konačno došlo vrijeme stabilizacije, jer nekad i inflacija mora stati – poručili su iz ovog salona.
Kalkulacije
Lazo Šinik naglašava da su idućih 12 mjeseci prilika da se ukalkulišu ulazni parametri i elementi koji čine cijenu koštanja i da se na taj način onda nastupa na tržištu.
– Da bi firme bile održive, mora se raditi sa pozitivnim bilansom, a ne sa gubitkom – rekao je Šinik.
