Proizvodnja namještaja slična kao i 2021.

– Možemo reći da je proizvodnja slična kao 2021. godine. Međutim kod namještaja je došlo do pada potražnje. Za 11 mjeseci lani proizvedeno je za osam odsto manje u odnosu na isti period 2021. godine – rekao je Šinik.

On je istakao da su inflacija i rast cijena sirovine doveli do poskupljenja proizvoda od 20 do 30 posto.

– Sve je poskupjelo, pritisak je i na platu, to mora da se pretoči i na rast cijena, što ne može zaobići ni industriju namještaja. Sva sirovina je poskupjela, kao i sav prateći materijal za namještaj pa je došlo i do rasta finalnog proizvoda – rekao je Šinik.

Istakao je da su naše najveće tržište Evropska uniji i razvijene zemlje poput Švajcarske, Lihtenštajna, Islanda i Norveške.

– U njih odlazi oko 80 posto izvoza – rekao je Šinik i dodao da je sukob u Ukrajini donio stagnaciju potražnje za namještajem.

Ipak od ove godine zaposleni u ovoj industriji očekuju mnogo, a nadu ulivaju i pozitivni signali poput onog sa sajma u Hanoveru.

– Kad razgovaram sa ljudima iz ove struke očekuju da bi ova godina mogla biti dobra, a mi priželjkujemo da bude kao 2021 – rekao je Šinik.

Iz jednog salona namještaja u Banjaluci potvrdili su da su cijene njihovih proizvoda povećane.

 – Mnogo je faktora uticalo na poskupljenja, jednostavno smo bili primorani da i mi pratimo te trendove. Moramo da vodimo računa i o radnicima, jer i oni trebaju veću platu – poručili su iz ovog salona.

Iz salona “San G” iz Gradiške kazali su za “Glas” da imaju nešto zaliha te da su cijene tih proizvoda ostale iste.

– Nadamo se da je konačno došlo vrijeme stabilizacije, jer nekad i inflacija mora stati – poručili su iz ovog salona.

Kalkulacije

Lazo Šinik naglašava da su idućih 12 mjeseci prilika da se ukalkulišu ulazni parametri i elementi koji čine cijenu koštanja i da se na taj način onda nastupa na tržištu.

– Da bi firme bile održive, mora se raditi sa pozitivnim bilansom, a ne sa gubitkom – rekao je Šinik.