Aktuelna kriza u kompaniji Igman iz Konjica, koja je bila primorana obustaviti proizvodnju zbog privremene zabrane izvoza baruta iz Srbije, otvorila je ključno pitanje: može li Bosna i Hercegovina ponovo pokrenuti vlastitu proizvodnju baruta kako bi izbjegla zavisnost od uvoza i zaštitila stabilnost strateški važnog sektora namjenske industrije?
Fokus se prirodno vraća na Vitezit iz Viteza, nekadašnjeg giganta čija je sudbina posljednjih godina obilježena stečajem, pravnim trakavicama i propuštenim prilikama, piše BiznisInfo.ba.
Vitezit, ranije poznat kao Slobodan Princip Seljo, bio je najveći i najmoderniji kompleks za proizvodnju baruta, raketnih goriva i raznih eksploziva u bivšoj Jugoslaviji, sa snažnim infrastrukturnim kapacitetom.
Decenijama je bio okosnica jugoslovenske, a kasnije i bh. namjenske industrije, proizvodeći strateški važnu sirovinu za vojnu i civilnu upotrebu. No, nakon rata doživio je devastaciju, gubitak stručne radne snage i kapitala, a 2019. godine ušao je u stečaj, čime je ugašena jedina domaća fabrika za proizvodnju baruta.
Time su kompanije poput Igmana ostale u potpunosti zavisne od uvoza, što se sada pokazuje kao jedan od najvećih izazova za cijeli sektor.
Pravni sporovi koče početak proizvodnje
Podsjećamo kako je upravo Vitezit prepoznat kao ključni faktor u proizvodnji baruta te kao takav može biti idealna razvojna komponenta namjenske industrije, ne samo u BiH nego i šire. Ipak, zbog dugotrajnih pravnih sporova, obnova pogona i proizvodnje još nije započela, iako postoji pravomoćno rješenje o dosudi kojim se nalaže ulazak kupca u posjed i upis u zemljišne knjige.
Novi kupac, WDG Promet d.o.o. Zagreb, uplatio je ugovoreni iznos od skoro 11 miliona KM i djelomično je uveden u posjed, a najnovija odluka suda ukinula je privremene mjere Pravobraniteljstva koje su se odnosile na zabranu raspolaganja imovinom. Ovaj pravni napredak otvara mogućnost da se proces konačno ubrza i da se proizvodnja baruta u Vitezitu ponovo pokrene.
Znakovita Nikšićeva objava
Da potencijal za revitalizaciju postoji, indirektno je potvrdio i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, koji je u ponedjeljak otkrio da je Vlada u proteklim danima, tražeći alternativna rješenja za snabdijevanje Igmana, ispitivala kvalitet baruta u Vitezitu. Ova izjava potvrđuje da domaći stručnjaci vjeruju kako bi, uz ulaganja i modernizaciju, bivša tvornica mogla ponovo postati strateški oslonac sektora.
Nikšić je, podsjetimo, objavio i da je, nakon razgovora s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, dobio garancije da će zabrana izvoza baruta za BiH biti ukinuta u roku od 48 sati, što će omogućiti nastavak proizvodnje u Igmanu. Ipak, jasno je da je dugoročno rješenje u jačanju vlastitih kapaciteta, kako bi se spriječilo da političke odluke u regionu blokiraju čitave lance snabdijevanja.
Planovi investitora za Vitezit
Prema ranijim planovima investitora, obnova Vitezita podrazumijevala bi ulaganje od oko nekoliko desetina miliona eura i zapošljavanje do više stotina radnika, uz kapacitet proizvodnje baruta od čak 4.000 tona godišnje. Takav projekt ne bi značio samo sigurnije snabdijevanje Igmana i drugih domaćih proizvođača, već bi Bosni i Hercegovini otvorio vrata izvoza i osnaživanja cijelog sektora.
Međutim, revitalizacija Vitezita nije samo ekonomski, već i politički izazov. Prošli pokušaji obnove nailazili su na prepreke zbog sukoba interesa i nedostatka transparentnosti. Zbog toga će, pored finansijskih ulaganja, biti neophodno osigurati jasan nadzor i odgovorno upravljanje, kako bi se povjerenje domaće i međunarodne javnosti ponovo izgradilo.
Aktualna kriza u Igmanu najbolji je pokazatelj koliko je domaća industrija ranjiva bez vlastite proizvodnje strateških komponenti. Ako se Vitezit uspješno revitalizira, Bosna i Hercegovina bi mogla postati manje zavisna od uvoza, a domaće kompanije bi dobile sigurnost i stabilnost potrebnu za rast i razvoj.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
