Povodom učestalih polemika i različitih tumačenja u javnosti o delegiranju usluga u zračnoj plovidbi, razgovarali smo s direktorom BHANSA-e Davorinom Primorcem. U intervjuu pojašnjava šta ovaj model u praksi znači za Bosnu i Hercegovinu, da li utiče na suverenitet nad zračnim prostorom, te zašto se primjenjuje. Također govori o pravnom osnovu, finansijskim efektima i primjerima koji pokazuju da je riječ o standardnoj i široko prihvaćenoj praksi u organizaciji zračnog prometa.
„Delegiranje kontrole zračnog prometa nije nikakav izuzetak niti presedan, već uobičajena praksa širom Evrope i svijeta, posebno u složenim i međusobno isprepletenim zračnim prostorima,“ ističe direktor BHANSA-e Davorin Primorac. „U određenim dijelovima zračnog prostora, iz operativnih i sigurnosnih razloga, usluge može privremeno pružati drugi certificirani pružatelj. Ovakav model omogućava bolju organizaciju i protok zračnog prometa, smanjuje kašnjenja i povećava ukupni kapacitet.“
Bosna i Hercegovina ovaj model ne primjenjuje izolovano, već kao dio šireg evropskog sistema. Kao članica Funkcionalnog zračnog bloka Centralne Evrope (FAB CE), zajedno sa Hrvatskom, Slovenijom, Mađarskom, Austrijom, Češkom i Slovačkom, BiH učestvuje u mreži u kojoj države međusobno delegiraju pružanje usluga u pojedinim dijelovima svojih zračnih prostora. Trenutno postoji 22 takva slučaja između članica, a isti princip primjenjuje se i u sjeverozapadnom dijelu zračnog prostora Bosne i Hercegovine.
„Ono što želim posebno naglasiti jeste da Bosna i Hercegovina ni u jednom trenutku ne gubi kontrolu nad svojim zračnim prostorom,“ naglašava Primorac. „Suverenitet države je potpun i neupitan. Delegiranje je isključivo tehničko rješenje u funkciji sigurnijeg i efikasnijeg upravljanja zračnim prometom.“
Ovakva organizacija rezultat je dugogodišnjeg i planskog rada, a ne ad hoc odluka. „Rješenja su zasnovana na stručnim studijama i simulacijama koje su rađene uz podršku međunarodnih institucija, uključujući EUROCONTROL,“ kaže Primorac. „Još 2008. godine provedene su simulacije u realnom vremenu koje su jasno pokazale koji model organizacije najbolje odgovara kapacitetima i sigurnosnim zahtjevima Bosne i Hercegovine.“
Model delegiranja ima i jasan pravni temelj. Primorac podsjeća da se delegiranje u predmetnom dijelu zračnog prostora BiH zasniva na međunarodnom sporazumu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koji je prošao sve propisane procedure – usvojen je kroz institucionalni okvir BiH, potvrđen na nivou Vijeća ministara i Predsjedništva BiH, te se provodi u skladu s važećim međunarodnim standardima.
Važno je naglasiti i finansijski aspekt. „Delegiranje dijela usluga ne znači gubitak prihoda za BHANSA-u,“ pojašnjava Primorac. „U skladu s evropskim pravilima, prihodi od rutnih naknada vezani su za priznate troškove, što znači da BHANSA i u ovom modelu ostvaruje puni dozvoljeni prihod.“
Slični modeli već godinama funkcionišu širom Evrope i svijeta. Centar oblasne kontrole MUAC u Maastrichtu upravlja gornjim zračnim prostorom više država istovremeno, dok Švicarska i Francuska međusobno delegiraju dijelove zračnog prostora radi veće efikasnosti. Austrija i susjedne zemlje koriste fleksibilne modele u pograničnim područjima, a skandinavske države razvile su visoko integrisane sisteme upravljanja. Posebno je zanimljiv primjer Finske i Estonije, gdje su sektori organizirani prema tokovima prometa, a upravljanje se po potrebi prenosi između centara u Helsinkiju i Talinu.
Razvoj sistema upravljanja zračnim prometom u BiH odvija se postepeno i odgovorno, uz kontinuirano jačanje kapaciteta i fokus na sigurnost.
„Naš posao je da osiguramo da zračni prostor BiH funkcioniše sigurno i bez zastoja, da bude stabilan i pouzdan za sve koji ga koriste i to je ono na čemu svakodnevno radimo,“ zaključuje direktor BHANSA-e Davorin Primorac.