Najveće količine sirove kafe BiH uvozi od veletrgovaca iz Slovenije, Austrije i Hrvatske, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Iako većina bh. građana dnevno uživa u nekoliko šoljica kafe, rijetko ko poznaje put zrna kafe koja iz dalekih zemalja preko posrednika završavaju u tržnim centrima. S obzirom na to da BiH nema mogućnost uzgoja kafe, u našu državu se iz raznih zemalja uvoze velike količine sirove i pržene kafe.
Veliki uvoz
Najviše sirove kafe ne uvozimo iz najvećeg proizvođača Brazila, iako bi kupovina od direktnih proizvođača bila najisplativiji potez. Najveće količine sirove kafe uvozimo od veletrgovaca iz Slovenije (74 posto od ukupne količine), Austrije (11 posto) i Hrvatske (10 posto), podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Kako je za Faktor izjavio portparol UIO BiH Ratko Kovačević, najveće količine pržene kafe u 2015. godini uvezene su iz Italije (82 posto), Hrvatske (11 posto) i Slovenije (tri posto).
– BiH je u 2015. godini uvezla 20.886.667 kilograma sirove kafe, za šta je izdvojeno 81.190.024 KM. U istom periodu uvezli smo i 1.537.190 kilograma pržene kafe za 14.884.256 KM – spomenuo je Kovačević.
Direktor korporativnih komunikacija AS Group Adis Hasaković, u čijem sastavu je i Vispak Visoko, za Faktor je kazao da se za Zlatnu džezvu koristi sorta brazilske kafe. Objasnio je i daljni postupak obrade.
– Kafa prvo prolazi ulaznu kontrolu kvaliteta, a nakon toga ide u čistionicu. Sljedeća faza je prženje kafe, koja ima opet svoju strogu proceduru. Završna faza svakako je mljevenje i na kraju svega dođe pakovanje – objasnio je naš sagovornik.
Proces od 30 minuta
– Vrijeme koje je potrebno da se sirova kafa upakuje u vrećicu je svega 30 minuta. Kafa se proizvodi u šaržama, a novi kapaciteti Vispaka su 300 kg po jednoj šarži – rekao je Hasaković.
Za kraj ističe da su cijene kafe u Vispaku uslovljene cijenama na svjetskom tržištu, ali i da je spremna nova najsavremenija pržionica za rad, čime su uduplani kapaciteti ove firme.
