Dok je pažnja svijeta usmjerena na sukobe na Zemlji, iznad naših glava tiho počinje nova trka – ona za resurse i stratešku prednost na Mjesecu, piše BiznisInfo.ba.
Ruska državna korporacija Roskosmos potvrdila je da je potpisala ugovor s kompanijom Lavočkin o razvoju nuklearne elektrane na Mjesecu, koja bi trebala biti operativna do 2036. godine.
Cilj projekta je jasan: napajanje buduće rusko-kineske lunarne baze i obezbjeđivanje stalnog prisustva na Zemljinom satelitu.
Zašto nuklearna energija, a ne solarna?
Glavni problem boravka na Mjesecu je – noć. Lunarna noć traje 14 zemaljskih dana, tokom kojih:
- solarni paneli ne proizvode energiju
- temperature padaju i do –170°C
- elektronski i životni sistemi postaju neupotrebljivi bez stabilnog izvora energije
Rješenje: mali nuklearni reaktor koji može proizvoditi oko 100 kilovata energije neprekidno, bez obzira na Sunce ili uslove okoline.
Takav izvor energije omogućio bi rad istraživačkih modula, funkcionisanje rovera, komunikaciju sa Zemljom i održavanje buduće baze.
Inženjerski izazov: Kako izgraditi elektranu bez ljudi?
Jedan od najzanimljivijih aspekata projekta jeste način izgradnje.
Potpuno robotska instalacija
Reaktor bi bio montiran bez ljudske posade, korištenjem autonomnih sistema i daljinskog upravljanja. U projektu učestvuju:
- Roskosmos – koordinacija misije
- Rosatom – nuklearna tehnologija
- Institut Kurčatov – naučni razvoj
Poseban izazov je masa sistema: elektrana mora biti lakša od 3,5 tone, ali dovoljno izdržljiva da radi decenijama bez servisa.
Kako će zapravo biti izgrađena nuklearna elektrana na Mjesecu?
Iako se često govori o “izgradnji elektrane na Mjesecu”, u praksi se ona neće graditi tamo, već će biti u potpunosti izrađena na Zemlji, a zatim transportovana i instalirana na lunarnoj površini.
Ruski plan predviđa da se nuklearni reaktor razvije, testira i zatvori u specijalni modul još na Zemlji. Takav sistem biće projektovan da radi autonomno, bez ljudske posade i bez potrebe za održavanjem, čak i u ekstremnim uslovima svemira.
Nakon završetka testiranja, elektrana će biti lansirana raketom prema Mjesecu, gdje će je robotski sistemi automatski postaviti i aktivirati. Ljudi u tom procesu neće direktno učestvovati, jer je dugotrajan boravak na Mjesecu i dalje tehnološki i logistički izuzetno zahtjevan.
Kako će to izgledati u praksi?
- Izgradnja na Zemlji – kompletan reaktor sklapa se i testira unaprijed
- Transport raketom – sistem težak oko 3-3,5 tone šalje se na Mjesec
- Robotska instalacija – autonomni roboti postavljaju reaktor bez ljudske pomoći
- Daljinsko aktiviranje – energija se pokreće iz kontrolnih centara na Zemlji
- Dugotrajan rad – reaktor može raditi 10–20 godina bez prekida
Zašto je ovo jedino realno rješenje?
Na Mjesecu nema infrastrukture, nema zaštite od zračenja i nema ljudi koji bi mogli graditi kompleksne objekte.
Zbog toga je model “napravi na Zemlji – instaliraj u svemiru” trenutno jedina realna opcija. Nuklearni izvor energije omogućava stalno napajanje buduće baze, čak i tokom dvonedjeljne lunarne noći, kada solarni paneli ne rade.
Geopolitički kontekst: Rusija i Kina protiv SAD-a
Ovaj projekat ima jasnu stratešku pozadinu. Rusija i Kina zajedno razvijaju Međunarodnu lunarnu istraživačku stanicu (ILRS), koja se smatra direktnim odgovorom na američki program Artemis.
Cilj više nije samo slijetanje na Mjesec – već stalno prisustvo i kontrola infrastrukture. Kako navode iz Roskosmosa: “Ovo je prelazak sa povremenih misija na dugoročno prisustvo čovjeka u svemiru”.
Šta se krije iza svega?
Mjesec nije zanimljiv samo naučnicima. On sadrži:
- helijum-3 – potencijalno gorivo za buduće fuzione reaktore
- rijetke metale
- strateške sirovine neophodne za svemirsku industriju
Država koja prva uspostavi stabilnu energetsku infrastrukturu na Mjesecu imaće ogromnu prednost u budućoj eksploataciji resursa vrijednih bilione dolara.
Ono što danas izgleda kao naučna fantastika, već sutra može postati nova realnost globalne ekonomije.
Nuklearna elektrana na Mjesecu nije samo tehnološki projekat – ona je signal da se svemirska trka vraća na velika vrata.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba