Iako bi cijene pšenice na međunarodnom tržištu mogle odletjeti u nebo zbog namjera Evropske unije da uvede carinu na uvoz žitarica iz Rusije i Bjelorusije, domaći mlinari tvrde da se to neće odraziti na ovdašnje područje, jer Srbija, odakle se mahom snabdijevaju, ima ogromne zalihe, a velike nade polažu i u ovogodišnju žetvu.
Evropska unija se priprema da uvede carine na uvoz žitarica iz Rusije i Bjelorusije od 95 eura po toni. Takav korak će, kako prenose svjetski mediji, dovesti do povećanja cijena za najmanje 50 posto, a carine bi mogle biti uvedene i na uljarice i njihove prerađevine.
Predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos istakao je “Glas Srpske” da je RS previše daleko za žitarice iz Rusije i Bjelorusije, jer je pšenica jeftina roba, zbog čega nemaju računa da izdvajaju novac za tako duge puteve.
– Nama su Srbija, Hrvatska i Mađarska glavna mjesta za nabavku pšenice. Cijene brašna su trenutno stabilne i do žetve se ne bi trebalo ništa dešavati kada je riječ o tom pitanju – kazao je Kos.
Dodao je da okolne zemlje, ponajviše Srbija, imaju velike zalihe pšenice, što bi moglo dovesti čak i do pojeftinjenja.
– Za vreću brašna tip 500 od 25 kilograma u Srpskoj treba izdvojiti između 20 i 28 maraka, zavisno od kvaliteta – rekao je Kos.
Prema riječima vlasnika mlina “Majić” iz Odžaka Ivice Majića, u Srbiji je ostalo oko milion i po tona prošlogodišnje pšenice, dok novi rod stiže za tri mjeseca.
– To je samo jedan od pokazatelja da cijene pšenice kod nas u narednom periodu ne bi trebalo da rastu. One bi, kako se žetva bude bližila, samo mogle padati – istakao je Majić.
Zbog neizvjesne situacije nijedan mlinar se ne usuđuje da kupuje velike lotove. Kada je cijena žitarica u padu, Majić kaže da svi kupuju na kapaljku, jer za vrijeme svake naredne nabavke ona je sve niža.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Sela Semberije” Boško Radić kaže da je proizvodnja pšenice postala neisplativa, jer kilogram trenutno košta 30 feninga.
– Trenutna cijena ne može pokriti ni osnovne troškove sjetve, a kamoli bilo šta drugo, bez obzira na podsticaj resornog ministarstva u iznosu od 500 maraka po hektaru – kazao je Radić.
Dodao je da usjevi pšenice za sada izgledaju dobro, a vjetar u leđa da nastave sa proizvodnjom dalo im je pojeftinjenje đubriva.
– Trenutno imamo problem zbog kapitalnih investicija, koje kasne, a ta sredstva su nam prijeko potrebna da se što prije krene u narednu sezonu – rekao je Radić i naglasio da pšenicu iz svoje proizvodnje prodaje na lokalnom tržištu.
Cijene ratarskih proizvoda, koje zavise od kretanja na berzi, jesenas su bile preniske u odnosu na 2022. godinu, zbog čega su ratari odlučili da sačekaju sa prodajom i lageruju svoje žito. Mnogi su, kažu, izabrali da pšenicu ostave za svoje potrebe, zbog čega sada imaju i pune ambare kukuruza, a novi krug proizvodnje, odnosno sjetva, počinje za mjesec, dva.
