Bosna i Hercegovina mora hitno reformisati svoj zdravstveni sistem kako bi osigurala pravedan pristup liječenju, stabilno finansiranje i usklađenost sa evropskim propisima – ključna je poruka policy papera Američke privredne komore u BiH (AmCham BiH).
Dokument pod nazivom „Reforma zdravstvenog sistema u BiH“ koji je predstavljen danas na konferenciji „Zdravstvo kao investicija 2025“ donosi konkretne prijedloge koji bi, ako se provedu, mogli označiti prekretnicu u funkcionisanju zdravstvenog sektora zemlje.
„Zdravstveni sistem BiH opterećen je strukturnim slabostima, fragmentiranošću i neodrživim modelom finansiranja. Reforma nije pitanje izbora, nego preživljavanja društva i ekonomije,“ poručio je Nedim Hamzić, direktor AmCham BiH. „Ulaganje u zdravlje nije trošak, već najpametnija investicija. Svaka marka uložena u zdravlje vraća se višestruko kako kroz duži životni vijek građana tako i kroz veću radnu produktivnost i manje troškove liječenja,“ dodao je Hamzić.
Finansijska održivost i ulaganja u prevenciju
AmCham BiH predlaže diversifikaciju izvora finansiranja zdravstvenog sistema, koji se danas gotovo u potpunosti oslanja na doprinose zaposlenih i poslodavaca. Prema njihovim preporukama, BiH bi trebala namjenski usmjeriti dio prihoda od akciza na duhan i alkohol u zdravstvo te omogućiti povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva.
Poseban naglasak stavljen je na ulaganja u preventivne programe i ranu dijagnostiku, segmente u koje trenutno odlazi tek 1,4% ukupne zdravstvene potrošnje. „Rano otkrivanje bolesti i efikasno liječenje su kako zdravstveno tako i ekonomsko pitanje. Prevencija i inovativne terapije dugoročno smanjuju troškove sistema“, ističe Ana Petrović iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH. „Naši pacijenti ne smiju biti građani drugog reda. BiH mora omogućiti brži pristup savremenim lijekovima koji su već dostupni u zemljama regiona i EU“, dodaje Petrović.
Inovacije i evropski standardi kao put naprijed
U dokumentu se predlaže niz reformskih mjera, među kojim je i izmjena Zakona o javnim nabavkama kojima bi se odustalo od kriterija „najniže cijene“ u korist principa „ekonomski najpovoljnije ponude“, kako bi se kvalitet zdravstvene zaštite stavio ispred kratkoročnih ušteda.
Pored toga, ”pacijenti prema prebivalištu nemaju uvijek jednak pristup esencijalnim lijekovima usljed često različitog tumačenja federalnih podzakonskih akata od strane kantonalnih vlasti” istakao je predsjednik Udruženja generičkih proizvođača lijekova BiH (UGPL) Muhamed Saračević. Stoga je preporuka unaprijeđenje i podzakonskog okvira u F BiH, kako bi se osiguralo jednako postupanje u vezi sa pozitivnim listama lijekova i bolja usklađenost sa propisima i principima EU u pogledu pristupa tržištu i prava na zdravstvenu zaštitu. Također, u dokumentu se ističe da je ključno uvođenje procedura koje bi omogućile BiH da priznaje odobrenja EU regulatornih agencija, digitalizacija procesa registracije lijekova, te uvođenje tzv. sporazuma o podjeli finansijskog rizika između zdravstvenih fondova i proizvođača lijekova, kojima bi se smanjili troškovi nabavke skupih lijekova.
Zdravstvo kao razvojni prioritet
Prema procjenama AmCham-a, svaka povećana investicija u zdravstvo može generisati višestruke ekonomske koristi, uključujući rast BDP-a i veću produktivnost radne snage. Uspostavljanje održivog, inovativnog i efikasnog zdravstvenog sistema, zaključuju u AmCham-u, preduslov je ne samo boljeg zdravlja, nego i ukupnog društvenog razvoja. „Zdravlje građana je temelj prosperiteta. Vrijeme je da zdravstvo postane razvojni prioritet, a ne samo budžetska stavka“, poručuje Hamzić.
Konferencija „Zdravstvo kao investicija 2025“ okupila je više od 120 učesnika – zdravstvenih profesionalaca, predstavnika institucija, industrije i pacijenata – koji su razgovarali o budućnosti zdravstvenog sistema u BiH kroz prizmu reformi, inovacija i evropskih standarda.
