Kakva je u poslovnom smislu bila prošla godina te šta bi nadležne institucije trebale poduzeti kako bi godina koja je upravo počela donijela snažniji oporavak, teme su o kojima je govorila predsjednica uprava Addiko bank Sarajevo Sanela Pašić.
Ova godine je bila izazovna u svakom smislu i finansijski naravno značajno slabija od ranijih usljed ekonomskog zastoja. Potpuno neočekivano su nove teme i prioriteti preuzeli mjesto ranijim uobičajenim aktivnostima, ciljevima i planovima.
Zdravlje kao prioritet
Kao i u svim drugim industrijama, ove godine smo se primarno bavili izazovima zdravlja zaposlenih i klijenata, održavanja otežanog operativnog poslovanja usljed pandemije i ograničenog kretanja, umanjenim prihodima i naplatom potraživanja.
Ono što bih izdvojila kao pozitivnu stvar u svim sektorima, a posebno u našem, jeste činjenica da nas je pandemija prisilila da napravimo intezivniji zaokret u većoj digitalizaciji i pojednostavljenju procedura kako bismo obezbjedili usluge klijentima uz minimalno rizikovanje zdravlja.
Koje su tri ključne mjere koje bi nadležne institucije trebaju poduzeti u 2021. godini kako bi pomogle privredi da brže i snažnije krene u oporavak?
Prva stvar koju ponavljam već godinama, a koja je neophodna za ekonomski oporavak naše države jeste reforma sudstva i njegova depolitizacija uz snažnu borbu protiv korupcije koja je, nažalost, prisutna na svim nivoima. Bez snažne reforme i hrabrih koraka, današnje okolnosti u ovim sferama su velika kočnica ekonomskom napretku i u normalnim okolnostima, a posebno otežavaju prevazilaženje krizne situacije u kojoj se ekonomija nalazi.
Druga stvar, jeste jačanje domaćih kompanija, posebno u strateškim područjima i njihova promocija kako na domaćem tržištu, tako i globalno. Problemi domaćih proizvođača su vrlo često jednostavno rješivi, jer se radi o izmjenama nekih zakonskih ili podzakonskih akata, a proizvođačima bi znatno olakšali uslove poslovanja. Ovo ne znači da ih trebamo na silu štititi i činiti konkrentnijim kroz protekcionizam, nego da trebamo ukloniti prepreke koje proizlaze iz naše komplikovane organizacije zakondavstva i javnih institucija koji ih čine manje konkurentim. Ova nas je godina naučila da se primarno moramo osloniti na svoju prehrambenu, hemijsku i farmaceutsku industriju. Ovo naravno ne znači neki negativan stav prema uvoznicima, već prije svega trebamo preuzeti prakse razvijenih zemalja EU.
Preporuke za poboljšanje sistema
U okviru inicijative „Mi to možemo“ dato je dosta preporuka kako poboljšati sistem, pa bi mi bilo drago da institucije vlasti na svim nivoima pregledaju te dokumente i iskoriste ih u kreiranju mjera ekonomske politike. Osim ove inicijative, krajem prošle godine je i Udruženje banaka u BiH prezentiralo niz inicijativa koje bi značajno unaprijedile finansijski sektor, ali napravile i rasterećenje privredi u cjelini. Pandemija je poremetila aktivnosti na implementaciji ovih preporuka, ali vjerujem da ni sada nije kasno da ih implementiramo, jer neke od njih postaju još značajnije u kriznoj situaciji za podršku bh.ekonomiji.
Treća stvar, koja nije samo pitanje vlasti, već i svih nas, jeste promjena svijesti i aktivniji odnos prema svim važnim pitanjima. Veliki dio naših sugrađana ne razmišlja o njihovom doprinosu koji im se možda čini malim, ali kada ga u cjelini posmatramo, veoma je značajan. Mi još uvijek njegujemo neku svijest da neko drugi treba rješavati naše probleme, uređivati nam način života i rada, a mi to pasivno posmatrati i svakodnevne negativne političke okolnosti nam olakšavaju da opravdavamo sebi jednu dozu letargije.
Mislim da je to pogrešan pristup. Sve dok većina nas ne shvati svoju aktivnu ulogu koju može i treba igrati u društvu i svom mikro okruženju u pogledu demonstriranja i isticanja ispravnih vrijednosti i različitih oblika kritike ili pritužbe ako one ne postoje oko nas, a mislim na vrijednosti rada, transparentnosti, etike, pravednosti, profesionalizma i kompetencije u svemu što radimo, ne možemo očekivati promjene na bolje, pa ni ekonomski oporavak.
