Pad privatne potrošnje i povećanje trgovinskog deficita usporit će ekonomski rast BiH pa će, prema najnovijim prognozama Svjetske banke, BDP ove godine iznositi 2,5 posto, a nije isključena ni revizija procjena.
– Usporeno je kreiranje radnih mjesta, s obzirom na to da nezaposlenost mladih iznosi “visokih” 28,5 odsto. U ovoj godini očekuje se usporenje rasta realnog proizvoda sa četiri procenta iz prošle godine na 2,5 posto, uz mogućnost dalje revizije, sve zbog usporavanja privatne potrošnje i daljeg povećanja trgovinskog deficita zbog očekivanog slabijeg rasta u Evropskoj uniji – rekla je Hlivnjak, prenosi Glas Srpske.
Prema njenim riječima, inflacija, koja je lani u prosjeku iznosila 14 posto, a u 2021. godini dva posto, počela je da usporava u ovoj godini, ali je i dalje povišena, dok je evidentno i povećanje deficita tekućeg računa platnog bilansa u prošloj godini od 5,2 posto.
Hlivnjak je istakla da se domaći rizici za ekonomski rast odnose na povećanje političkih tenzija, sprovođenje izbornih rezultata te povećanje finansijskih potreba da bi bio umanjen uticaj povećanja cijena hrane i energenata iz zimskog perioda.
– Spoljni rizici odnose se na nastavak tenzija usljed sukoba Rusije i Ukrajine, nastavak usporavanja globalnog rasta, rasta cijena kapitala, kao i eventualnog prekida u regionalnoj trgovini ukoliko dođe do protekcionističke politike izvoza – kazala je Hlivnjak i dodala da trenutno nema razloga za bojazan od recesije u regionu, jer su i potrošnja i investicije i dalje evidentni.
Prema njenim riječima, kapital će sigurno biti skuplji, a kamate veće. Ekonomista Saša Stevanović kaže za “Glas” da su se izvještaji Svjetske banke do sada pokazali kao izuzetno tačni i korisni.
– Uočeni problemi kada je riječ o pitanju privatne potrošnje su jasan pokazatelj domaćim ekonomskim akterima u kojem pravcu je dobro zasnivati politike kratkoročnog rasta. Kombinovanje iskustava iz ranijeg perioda koje smo imali sa ovim predviđanjima pruža osnovu da se ove prognoze, ja bih rekao, mogu pobijediti – rekao je Stevanović.
Da bi se to postiglo smatra da je potrebno uključiti više ljudi na tržište rada, jer je sa jedne strane nedostatak radne snage, a sa druge velika nezaposlenost mladih.
– Možemo proširiti tržište rada, ako imamo potražnju koja se na kratak rok postiže stimulisanjem privatne potrošnje ili u našem slučaju racionalnijom državnom potrošnjom. Eksterna potražnja u prvom kvartalu umanjila je ekonomsko bogatstvo BiH za oko 350 miliona KM. Jedino što nam ostaje je da pokušamo na unutrašnjem planu stimulisati domaću potražnju – rekao je Stevanović.
Prema objavljenom redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan rast ekonomija Albanije, BiH, Crne Gore, samoproglašenog Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije premašio je nivoe zabilježene prije izbijanja pandemije. Navedeno je da se region sada suočava sa izazovima ponovnog stvaranja rezervi s ciljem pripreme za buduće šokove, kao i sprovođenje reformi na strani ponude da bi bili postavljeni temelji za jačanje “zelene ekonomije” i procesa dekarbonizacije.