Mi smo proizvodi sopstvenih navika i onoga što smo naučili, a to sve prenosimo na buduća pokoljenja. Prema Tomu Corleyu, autoru i finansijskom planeru, bogati ljudi imaju značajno drugačije navike od siromašnih.
Njegova nova knjiga koja bi trebalo da se pojavi na američkom tržištu u oktobru obrađuje upravo ovu tematiku. Corley kaže da je glavna razlika u tome što bogati ljudi imaju mentalitet „napretka“ i takvog ga prenose svojoj djeci.
On je sproveo istraživanje u kojem je intervjuisao 223 bogata čovjeka i 128 siromašnih ljudi i tokom pet godina im je postavio više od 144 pitanja podijeljenih u 20 kategorija.
Jedna od stvari do koje je Corley došao je da je mnogo lakše uspjeti i postati bogat, kada već potičete iz bogate porodice, kada imate veze i znate kako šta ide. Za mnoge ljude je teško da izađu iz „kruga siromaštva“, posebno ako ste u grupaciji ljudi koja je diskriminisanija.
„Potraga za uspjehom, posebno ako ste siromašni, podrazumijeva da morate da pređete previše prepreka – mnogo više od nekoga ko to isto radi, a pripada višem materijalnom sloju društva,“ izjavio je Corley.
Ona kaže da bilo ko ko pokušava da uspije mora da ima dobrog mentora, ili da slijedi put nekoga koji je prošao nešto slično i bio u sličnoj materijalnoj situaciji.
„To je cijela ideja o navikama bogatih ljudi – vi samo treba da kopirate određena ponašanja, usvajate određeni način mišljenja. Ukoliko ih imitirate, povezivaćete se sa uspješnim ljudima. Ako se budete povezali sa njima, oni će vam otvoriti mnoga vrata.“
Corley kaže da je njegovo istraživanje donijelo rezultate po kojima bogati ljudi gaje ove navike i prenose ih svojoj djeci:
Čitanje.
Corley je pronašao da je čak 88 odsto bogatih ljudi provelo više od 30 minuta svakog dana čitajući i učeći. „Bogati ljudi su čitali raznu literaturu koja bi mogla da im pomogne da budu uspješniji. Siromašni prosto to nisu radili,“ ističe.
Ali prije nego što donesete bilo kakve zaključke i kažete da siromašni nemaju vremena za čitanje zbog posla, brige o djeci i ostalih problema, studija je takođe došla do zaključka da siromašni više gledaju televiziju od bogatih ljudi.
Ljudi koji su postali uspješni su od malena podsticani da čitaju, čak i kada su im roditelji bili neobrazovani.
Povezivanje.
„Morate da želite da sebe povezujete sa ljudima koji su obično energetični, optimistični, entuzijastični i pozitivni,“ napominje Corley. Ako niste u društvu koje zadovoljava ove kriterijume, volontiranje u nevladinom sektoru je dobar način da ih pronađete. „Tu su obično uspješni ljudi, a oni vam mogu otvoriti mnoga vrata,“ dodaje.
Vježbanje.
Corley kaže da je bio iznenađen kada je saznao kolikom broju bogatih ljudi je vježbanje bilo zajednička aktivnost. Vježba poboljšava rad mozga jer povećava protok kiseonika i održava mozak zdravim. Ljudi koji vježbaju brže misle i bolje pamte.
Savladavanje bijesa.
Normalno je osjećati bijes i frustraciju, ali način na koji je izražavate je može stvoriti ili zaustaviti vaš uspjeh. „Bijes, studija je pokazala, jedna je od emocija koja najviše košta. Bez obzira koliko dobrih navika imate, ako nemate kontrolu nad emocijama, bukvalno brišete sve dobro što radite jer štetite odnosu sa ljudima koji vam mogu pomoći,“ napominje Corley.
Istraživanje talenata.
Dok su djeca još mala trebalo bi da imaju što je više moguće aktivnosti, a kako stare bi trebalo da se fokusiraju samo na dvije.
„Greška je ne upoznati djecu sa velikim brojem aktivnosti jer tako nećete saznati za šta su talentovani.“
Izvor: Bizlife.rs
