Industrija u Bosni i Hercegovini pretrpjet će teške gubitke usljed pandemije novog koronavirusa a posljedice će biti dugotrajne.
U ovom trenutku se najviše govori o oblastima koji su direktno pogođene mjerama ograničenja kretanja koje su uvele vlade, a riječ je o ugostiteljima, hotelijerima, frizerima, prodavnicama ne-osnovne robe itd.
Njihove radnje ili objekti su zatvoreni pa samim time trpe ogromne gubitke.
No, istovremeno se gasi proizvodnja u ogromnom broju fabrika širom BiH, a hiljade radnika dobivaju otkaze. Rad ovih kompanija nije zabranjen, ali je nemoguć zbog otkazivanja ugovora kupaca iz zemlje i inostranstva, piše BiznisInfo.
Treba naglasiti da su, nažalost, najteže pogođene one oblasti gdje je bh. industrija bila najača. Čak i nakon otvaranja tržišta teško je vjerovati da će se narudžbe i proizvodnja u skorije vrijeme vratiti na raniji nivo.
Namještaj
Proizvodnja namještaja bila je svijetla tačka domaće industrije prethodnih godina. BiH je godišnje izvozila namještaja u vrijednosti od čak milijardu maraka. Najviše se izvozilo u Njemačku, Hrvatsku i Italiju, a ova industrija konstantno je tražila nove radnike.
No, prodajni saloni širom Evrope su zatvoreni pa su obustavljene i narudžbe.
To pokazuje činjenica da je fabrika Standard Furniture Factory iz Ilijaša ovih dana obustavila proizvodnju i otpustila oko 500 radnika, što su mediji već objavili.
S obzirom da je tržište namještaja praktično zaustavljeno u cijeloj Evropi, nema sumnje da će sve fabrike u BiH biti žestoko pogođene.
Čak i kada se saloni otvore i granice postanu prohodne, teško je vjerovati da će se potražnja za namještajem uskoro vratiti na raniji nivo, s obzirom da svijet ulazi u veliku ekonomsku krizu.
Namjenska industrija
Vojna industrija u BiH teško je pogođena zbog širenja virusa sa zabave koja je održana 11. marta u Konjicu, kada je obilježeno 70. godina kompanije Igman. Obustavljena je proizvodnja u Igmanu, koji je lider vojne industrije, goraždanskom Ginexu i novotravničkom BNT-TMiH-u. Godišnji izvoz namjenske industrije iznosi preko 200 miliona KM.
Odjeća i obuća
BiH godišnje izvozi obuće, kamašni i sličnih proizvoda i dijelova u vrijednosti od oko 760 miliona KM, a najveći problem je što skoro polovina toga, odnosno oko 340 miliona, odlazilo za italijansko tržište.
BiH izvozi odjeću u sličnom iznosu.
Jedna od dobih stvari kod ovih kompanija je što djelimično mogu preorjentisati proizvodnju na zaštitnu opremu, poput maski, što mnoge od njih već uveliko rade.
No, teško da će to biti dovoljno da se nadoknade ogromni gubici na unosnom evropskom tržištu.
Fabrika obuće „Sportek“ iz Kotor Varoša, jedna od najvećih u BiH kada je u pitanju djelatnost proizvodnje obuće, prema medijskim izvještajima privremeno je obustavila rad na 14 dana, a oko 1.800 radnika je poslato kućama na “kolektivni godišnji odmor”.
Metalska industrija
Metalska industrija bila je jedna od okosnica razvoja BiH u prethodnom periodu, a radili su mahom za svjetsku automobilsku industriju.
No, mnoge od ovih kompanija su u problemima jednostavno zašto je proizvodnja automobila i elektronskih uređaja stala.
Giganti poput VW-a obustavili su kompletnu proizvodnju u Evropi. Nakon otvaranja ovih fabrika, pitanje je kada će se proizvodnja vratiti na raniji nivo jer će potražnja sigurno biti neuporedivo slabija zbog pada kupovne moći i nesigurnosti.
Izvoz gvožđa i čelika također će biti žestoko pogođen zbog pada industrijske aktivnosti u Evropi.
BiH je godišnje izvozila gvožđa i čelika za 575 miliona KM, od čega najviše u Srbiju 150 miliona KM, te proizvoda od gvožđa i čelika za 786 miliona KM, najviše u Njemačku – 140 miliona maraka.
Dakle, bh. industrija žestoko je pogođena i može se očekivati drastično smanjenje izvoza tokom trajanja mjera ograničenja kretanja u evropskom zemljama.
Nakon toga stvari bi se trebale početi vraćati u normalu, ali će vjerovatno proći puno vremena prije nego se narudžbe vrate na period prije početka pandemije, s obzirom da se u Evropi očekuje duboka recesija, što znači da će proizvodnja i potrošnja vjerovatno biti znatno smanjeni.