Vlada je poduzela niz mjera, ali one zasad nisu dale značajnije rezultate
Japan je ovoge sedmice obilježio ‘Dan poštovanja prema starijima’, no umjesto slavlja, ovaj nacionalni praznik skrenuo je pažnju na ozbiljan problem s kojim se zemlja suočava – rekordni broj starijih građana u populaciji koja se smanjuje.
Prema vladinim podacima, objavljenim uoči praznika, broj Japanaca starijih od 65 godina dosegao je 36,25 miliona, što čini 29,3 posto ukupnog stanovništva.
Ovi podaci, koji su najviši u historiji zemlje, izazivaju zabrinutost zbog sve izraženijih demografskih promjena koje mogu imati dugoročne posljedice na japansku privredu i društvo.
Starenje stanovništva – problem broj jedan
Demografske promjene nisu novost za Japan. Već decenijama, populacija ove zemlje se smanjuje, a udio starijih osoba raste. Iako je starenje stanovništva uobičajeno u mnogim razvijenim zemljama, Japan se suočava s najbržim tempom te promjene.
Udio starijih osoba u japanskom društvu najveći je na svijetu, a prema projekcijama Nacionalnog instituta za istraživanje populacije i socijalne sigurnosti, taj bi udio mogao dosegnuti 34,8 posto do 2040. godine.
Dok se broj starijih osoba povećava, radno sposobna populacija smanjuje se alarmantnom brzinom. Procjenjuje se da bi do 2050. godine ukupna radna snaga Japana mogla pasti s 69,3 miliona (koliko ih je bilo 2023.) na 49,1 milion. To predstavlja pad od čak 20 miliona ljudi, što bi moglo izazvati ozbiljan nedostatak radne snage u ključnim sektorima privrede, piše CNBC, a prenosi Tportal.
Pritisak na tržište rada
Već sada japanske firme osjećaju pritisak zbog nedostatka radne snage. Prema istraživanju Teikoku Databanka, 51 posto kompanija iz različitih sektora izvijestilo je da osjeća manjak stalno zaposlenih radnika. Ovaj problem je najizraženiji u industrijama koje zahtijevaju veću količinu radne snage, poput ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti, gdje poslodavci već godinama bilježe manjak radnika.
Robert Feldman, glavni ekonomist u Morgan Stanley MUFG Securitiesu, istaknuo je da je situacija na tržištu rada jednako loša kao i prije.
– Nedostatak radne snage i dalje je ozbiljan problem, posebno u industrijama koje zahtijevaju mnogo fizičkog rada, poput prehrambene industrije – kazao je Feldman.
Iako je broj zaposlenih starijih od 65 godina već 20. godinu zaredom u porastu, dostigavši rekordnih 9,14 miliona u 2023. godini, stručnjaci upozoravaju da ova skupina radnika neće moći dugoročno održavati tržište rada. Kada ovi stariji radnici budu odlazili u penziju, neće biti dovoljno mladih radnika da ih zamijene, što će dodatno pogoršati nedostatak radne snage.
Vladine mjere – traženje rješenja
Japanska vlada već je poduzela niz mjera kako bi ublažila negativne posljedice demografskih promjena. Jedan od prioriteta je povećanje nataliteta, s obzirom na to da nizak broj rođenih dodatno pridonosi starenju populacije. Premijer Fumio Kishida uveo je nekoliko politika s ciljem poticanja porodice na rađanje djece, uključujući povećanje finansijskih sredstava za odgoj djece i izgradnju više dječjih vrtića.
Međutim, te mjere neće donijeti brze rezultate, a niti rješavaju kratkoročne probleme s nedostatkom radne snage. Iz tog razloga, Japan se u posljednjim godinama postupno otvara za imigraciju, koja je bila ograničena.
Prema lokalnim medijima, broj stranih radnika dosegao je rekordnih 2 miliona u 2024. godini, a vlada planira povećati taj broj za još 800.000 u idućih pet godina.
Uprkos ovim mjerama, analitičari poput Feldmana upozoravaju da će povećanje broja imigranata biti nedovoljno da nadoknadi očekivane demografske gubitke u nadolazećim decenijama. Feldman procjenjuje da bi Japan trebao uvesti desetine miliona stranih radnika kako bi održao stabilnost na tržištu rada, no smatra da je to malo vjerovatno.
– Mislim da to neće biti moguće, što znači da će veliki dio pada u domaćoj radnoj snazi morati biti nadoknađen povećanjem produktivnosti onih mladih ljudi koji će ostati – rekao je Feldman.
Uloga tehnologije i strukturnih promjena
Jedno od potencijalnih rješenja za povećanje produktivnosti radnika leži u tehnologiji. Umjetna inteligencija (AI) i automatizacija često se spominju kao način za rješavanje demografske krize u Japanu. Međutim, kako ističe Carlos Casanova, viši ekonomist za Aziju u UBP-u, AI tehnologija do sada nije dala konkretne rezultate u ublažavanju ovih problema.
– U društvu koje je sve više orijentirano na potrošnju, potrebna vam je velika radna snaga koja zarađuje i troši novac kako bi se održao ekonomski zamah – rekao je Casanova, naglašavajući da AI može biti samo jedan dio rješenja.
On smatra da Japan, osim imigracije i tehnologije, treba raditi i na društvenim i strukturnim promjenama, poput povećanja stope učešča žena u radnoj snazi.
