Otkup kornišona proizvedenih u Bosni i Hercegovini mogao bi doći u pitanje. Naime, proizvođači i otkupljivači kornišona suočeni su sa velikim problemima u poslovanju radi otežanog izvoza koji je nastao zbog poremećaja na EU tržištu. Kao posljedica ove situacije došlo je do smanjenja potražnje i izvoza svježeg kornišona iz Bosne i Hercegovine.
Trenutne štete se procjenjuju na nekoliko miliona KM, a ukoliko se ova dinamika nastavi moguće su štetete i do 20 miliona KM. U BiH preko 7.000 kooperanata se bavi proizvodnjom kornišona. Usljed novonastalih okolnosti njihova egzistencija može biti ugrožena.
Nepovoljna godina za izvoz kornišona na tržište Europske unije dovela je proizvođače i otkupljivače u Unsko-sanskom kantonu u gotovo bezizlazan položaj.
Frima Bašo d.o.o. je ove sezone sklopila ugovore sa 1.115 kooperanata, te se očekuje otkup oko 2.600 t kornišona do kraja sezone.
„Do današnjeg dana bačeno je 238 t, a očekujemo da će se nastaviti trend bacanja koji naše proizvođače i našu firmu dovodi u izuzezno nepovoljnu situaciju. Trenutno nemamo pozitivnih saznanja da će tržište sanirati i da će europski otkupljivači vršiti otkup kornišona iz BiH. U ovom trenutku smo našli modul otkupa I i II klase, ali je on upitan ukoliko ne dođe do značajne promjene. U zavisnosti od tržišta moguća je i obustava otkupa“, izjavio je Nermin Bašić, direktor firme Bašo d.o.o. Velika Kladuša.
Firma „Agrodar“ s.p.z. iz Bihaća ima sklopljene ugovore sa oko 1.000 kooperanata. Iako se očekuje uzgoj od 4.000 t, otkup će se zaustaviti na 2.000 t kornišona.
„Od početka sezone smo pretrpili velike štete, te smo uništili kako direktno, tako i indirektno preko 500 t robe. Ukoliko se ovakva situacija nastavi, bit ćemo prinuđeni da smanjimo otkup od naših kooperanata, a smatram da je učinjena ogromna šteta u kooperantskoj proizvodnji u BiH“, izjavio je direktor firme AgroDar s.p.z. Aldin Kuduzović.
Jednako kritična situacija je nastala i kod največeg otkupljivačem kornišona na većem teritoriju BiH, firmi Agrona d.o.o. Živinice koja trenutno procjenjuje nastalu štetu od oko 500.000 KM. (Klix)
