Zabrana izvoza mlijeka iz, kako stvari stoje, Federacije BiH u Srbiju, i dalje je obavijena velom misterije.
Dok privrednici iz Federacije tvrde da već oko dvije sedmice nisu izvezli ni litar mlijeka u Srbiju, zvanične institucije tvrde da nemaju nikakvo zvanično obavještenje o tome.
Osim toga, situaciju dodatno komplikuju informacije da izvoz kompanija iz RS-a teče neometano. Nadležna ministarstva ranije su saopštila da nemaju zvaničnu informaciju o zabrani.
Informaciju smo potražili od Vanjskotrgovinske komore BiH iz koje su nas uputili da informaciju potražimo od Ureda za veterinarstvo BiH. No, ova institucija nema više informacija.
– Kancelarija za veterinarstvo BiH do danas nije službeno obavještena da je došlo do zabrane uvoza mlijeka iz BiH u Republiku Srbiju, niti od Uprave za veterinu Srbiju niti od Ministarstva poljoprivrede Srbije. Također, privredni subjekti koji izvoze mlijeko iz BiH nisu nas obavijestili da imaju problema prilikom izvoza u Srbiju – rečeno je za BiznisInfo.ba.
S druge strane, iz Vlade Srbije negiraju da je došlo do zabrane i pozivaju se na saopštenje koje je objavljeno 10. maja. Spomenuto saopštenje od 10. maja tada je prošlo neopaženo jer niko nije znao na šta se donosi. Evo šta u njemu piše, i šta je zapravo osnov za probleme bh. mljekara:
– Nedavne promjene u režimu uvoza ili tranzita pošiljaka u Srbiju, koje podliježu veterinarsko-sanitarnoj kontroli, ne predstavljaju zabranu uvoza, već uvođenje pojačane kontrole izdavanja predmetnih rješenja u skladu sa aktuelnom epizootiološkom situacijom u svijetu. Promjene u režimu uvoza ili tranzita pošiljaka uvode i na osnovu analize rizika, kojom se, između ostalog, detaljnije utvrđuju geografske i druge karakteristike zemlje izvoznice, odnosno zemlje provoza, a koje utiču na pojavu, širenje i opstanak bolesti. Ova mjera donijeta je kao odgovor na pojavu zaraznih bolesti životinja u određenim zemljama i ima isključivo preventivni karakter, sprečavanje unošenja zaraznih bolesti koje nisu prisutne na teritoriji Srbije. Cilj je da se, kroz pojačanu veterinarsko-sanitarnu kontrolu i dodatnu procjenu zdravstvene ispravnosti proizvoda, obezbijedi najviši nivo sigurnosti. Uvoz pošiljaka odvijat će se na osnovu detaljnije analize rizika – navodi se u spomenutom saopštenju od 10. maja.
Zloupotreba mjera?
Da rezimiramo, Srbija nije formalno zabranila uvoz mlijeka iz BiH, ali je očito uvela nove kriterije koji joj omogućavaju da ne dozvoli uvoz proizvoda pojedinih kompanija, te je to odmah počela obilato koristiti na firmama iz Federacije BiH.
Naravno, pravo svake države je da zaštiti svoje potrošače, ali se ovdje postavlja pitanje da li se ove mjere zloupotrebljavaju kako bi se spriječio uvoz proizvoda pojedinih kompanija koje možda predstavljaju neželjenu konkurenciju. Također, pitanje je da li se ovi kriteriji koriste selektivno samo ne neke kompanije iz BiH.
Dobro je poznato da se direktne zabrane uvoza veoma rijetko koriste iz razloga što bi one izazvale hitne kontramjere države na koju se odnose. Osim toga, u ovom slučaju je takva mjera malo vjerovatna jer bi pogodila i izvoz kompanija iz RS-a. Stoga se mnogo češće koriste razne birokratske i druge prepreke kojima se onemogućava ili otežava uvoz proizvoda iz neke države.
Također, pitanje je da li se ovim krše međudržavni i regionalni sporazumi poput CEFTA-e. Stoga, objašnjenje da se ne radi o formalnoj zabrani ne znači da bh. institucije ne moraju hitno reagovati na ove mjere kako bi se ovaj problem što prije riješio ili kako bi se uvele kontramjere.
Obratiti se CEFTA-i
Potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić rekao je za BiznisInfo.ba da još uvijek nisu dobili nikakvu zvaničnu obavijest te da su o svemu čuli iz medija.
– Bosna i Hercegovina ima svog predstavnika u CEFTA sekretarijatu koji djeluje u okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. To je kontakt tačka putem koje mi iz komorskog sistema dostavljamo uočene prepreke kada nam se one prijave. Mi do sada nismo dobili nikakvu zvaničnu informaciju a nikakav zvaničan zahtjev ni informacija nije došla ni do bh. kontakt tačke u CEFTA-i – rekao nam je Jašarspahić.
Uobičajeni put kada se pojavi prepreka pri izvozu jeste da se pošalje prijava privrednim komorama a u okviru kojih postoje i udruženja za svaku oblast. Komore se dalje obrate kontakt osobi u CEFTA-i a onda te prijave razmatra CEFTA-in komitet. Ukoliko ne postoji zvanična prijava, ne mogu ni reagovati.
– Pozivam sve koji se susreću s preprekama u izvozu odnosno kršenjem CEFTA protokola da se obrate zvanično komori ili CEFTA kontak tački koja u ovom trenutku nije zvanično upoznata s problemom. Nama se mogu obratiti i putem maila i mi ćemo odmah reagovati, bez čekanja, i proslijediti prijavu dalje – naglasio je naš sagovonik.
Dodaje da će svakako u narednom periodu organizovati konferenciju na kojoj će tema biti CEFTA i eventualne barijere, zašto i kako dolazi do njih.
– Mi ne možemo govoriti o regionalnoj saradnji a držati fige u džepu. Pogotovo ako su tačne informacije koje su se pojavile da nešto prolazi a nešto ne. Da je u pitanju zahtjev za dodatnom kontrolom koja se traži od svih proizvođača to bi bilo razumljivo, ali ko je tačno da problem imaju samo proizvođači iz jednog entiteta onda je to poseban problem – zaključio je Jašarspahić.
