Bosna i Hercegovina, ali i zemlje naše regije ne mogu biti konkurentni na evropskoj i svjetskoj tržišnoj sceni bez jedinstvenog tržišta, a prevazilaženje izazova poput nesmetanog protoka ljudi, roba i usluga postaje ključni faktor u borbi za ekonomski oporavak regije, zaključeno je na konferenciji “Izazovi izvoza – Potreba formiranja jedinstvenog tržišta regiona” održanoj u Sarajevu.
Razjedinjena tržišta, odlazak stručnih kadrova, usporena digitalizacija poslovanja samo su neki od izazova koji utječu na stagnaciju ekonomskog napretka zemalja regije, a upravo ove teme bile su razlog dolaska nekih od najvećih stručnjaka, koji su se okupili na konferenciji „Izazov izazova“ u organizaciji Poslovnih novina i Vanjskotrgovinske komore BiH, a uz podršku analitičkog partnera LRC d.o.o., Addiko Banke Sarajevo, EuroExpress brza pošta d.o.o. Banja Luka i Prointer d.o.o. Banja Luka. Konferenciji su regionalni značaj dali Komorski investicioni forum (KIF) koji čine privredne komore uključene u Berlinski proces – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije.
Formiranje zajedničkog tržišta u regionu donijelo bi dobro svim zemljama, a zajedničko tržište značilo bi nova radna mjesta, smanjenje troškova, brži protok robe i ljudi. Ovo područje postalo bi mnogo privlačnije za velike investicije, a stvorila bi se i povoljnija klima za nove poslovne prilike.
Značaj izvoza za svaku državu je ogroman jer za sebe veže veliki broj uslužnih i proizvodnih djelatnosti čije je poslovanje u velikoj mjeri pod utjecajem izvoznih trendova. Ključni faktori za jači rast izvoza i napredak ekonomija su poboljšanje poslovnog ambijenta, povećanje direktnih stranih investicija, kao i blaža poreska politika i kvalitetna radna snaga.
”Otvaranje regionalnog tržišta usluga i olakšanje trgovine robama koje se provode kroz dodatne protokole 5 i 6, dovode do ubrzanog protoka roba u regiji te olakšan pristup tržištima drugih CEFTA strana. Regionalno tržište pruža šansu ekonomskim operaterima koji ne mogu izaći na EU tržište, šansu da poveća svoje izvozne kapacitete i priprema se za jaču konkurenciju na koji nailazi pri izvozu u EU”, rekao je Emir Đikić, direktor CEFTA sekretarijata u Bruxellesu, dok je Safet Gerxhaliu, generalni sekretar KIF Zapadnog Balkana rekao da na takvom tržištu izvoznici imaju šansu za iznalaženje jeftinijih sirovina za svoje proizvode koje putem pune kumulacije mogu izvoziti u CEFTA Strane, a putem dijagonale u zemlje potpisnice PEM konvencije.
„S druge strane, kroz provedbu CEFTA odluka Strane se obavezuju na brzu harmonizaciju sa EU tržištem, budući da se dodatne koristi od Sporazuma ostvaruju kroz brzu harmonizaciju propisa i procedura sa EU i njihovu provedbu“, kazao je Gerxhaliu.
Ermin Cero, direktor strateškog razvoja LRC d.o.o., osvrnuo se na analitičke podatke, dok je Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, o potrebi formiranja jedinstvenog tržišta regiona rekao:
”Tržište regiona koje broji 18 miliona stanovnika i preko 400.000 kompanija, te formiranje jedinstvenog ekonomskog prostora zapadnobalkanskih ekonomija svakako da je od velikog značaja. Zasigurno možemo reći da je to i jedna od najvećih perspektiva naših ekonomija, ali istovremeno i veliki izazov za sve nas. Trenutne barijere, dugi redovi na granicama kao i nepriznavanje certifikata usporavaju rast privrede u zemljama regiona. Nadamo se da će vlade zapadnobalkanske šestorke raditi na formiranju jedinstvenog ekonomskog prostora, čime bi se postojeći problemi prevazišli”.
Marko Čadež, predsjednik UO Komorskog Investicionog foruma Zapadnog Balkana (KiF) i predsjednik Privredne komore Srbije istaknuo je:
”Uspostavljanje zajedničkog tržišta bez barijera, na kome će kamioni poslije kontrole na prvoj granici nesmetano, bez zadržavanja, prolaziti kroz cijeli region, najbolji je način i preduslov da značajnije povećamo međusobnu i trgovinu sa svijetom, da više naših kompanija izvozi, uz manje papira, vremena i troškova”. To je, kaže, i ključni zahtjev gotovo 400.000 privrednika šest zapadnobalkanskih ekonomija: da se njihovim ljudima, robi, uslugama i kapitalu što prije omogući neometano kretanje kroz region.
Drugi modul današnje panel konferencije bio je posvećen aktuelnoj problematici u vezi sa odlaskom radne snage, a pitali smo se kako bez kvalitetnog kadra zadržati kontinuirani rast.
”Odlazak radne snage pitanje je koje sve češće zaokuplja pažnju poslovne, ali i šire javnosti. Današnjom panel diskusijom sa predstavnicima kompanija pozicioniranih među 100 najvećih u Bosni i Hercegovini pokušali smo naći odgovore na pitanja ima li BiH zaista problem sa odlaskom radne snage i kako se on odražava na poslovanje ovih kompanija, ali i njihov svakodnevni život. Također smo razmijenili mišljenja o tome šta može vlast, a šta poslodavci uraditi da riješe ovaj problem i ublaže njegove negativne efekte”, izjavila je Sanela Pašić, predsjednica Uprave Addiko banke u BiH.
Odgovore na ovo pitanje dali su i Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH, Enrico Glenker, MIVIKO d.o.o. Posušje, Ivan Sopta, I-FORM d.o.o. Široki Brijeg, kao i Marinko Tomić, generalni direktor Euroexpress brza pošta d.o.o. Banja Luka koji je rekao:
”EuroExpress brza pošta se od osnivanja susreće sa raznim izazovima. Prije jedanaest godina, to je bila svjetska ekonomska kriza, koju smo uspjeli prevazići. U posljednje dvije godine susrećemo se sa problemom koji ne možemo sami riješiti, koliko god se trudili. Uprkos našim naporima da uspješno upravljamo kadrovima jedan od najvećih problema sa kojim se susrećemo je odliv radno sposobne snage. Mišljenja sam da je ovom problemu potrebno pristupiti sistemski, jer je poslodavcima potrebna podrška kako bi se ove poteškoće prevazišle”.
Prointer ITSS bio je domaćin trećeg modula na kojem se govorilo o prednostima digitalizacije društva i narednim koracima koje treba poduzeti. Riječ na panelu imali su Radovan Korićanac, Poreska uprava Republike Srpske, Vlatko Drmić, Ministarstvo komunikacije i prometa BiH, Denis Turkanović, Ministarstvo za naučno tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS i Haris Hadžialić, direktor Global GPS BH.
Svi panelisti složni su u tome da je nužno da shvatimo važnost i korištenje ogromnih potencijala razvitka BiH koji se otvaraju procesom digitalizacije društva, s obzirom na to da digitalizacija znači veću transparentnost, a veća transparentnost u poslovanju, odnosno brzina razmjene informacija znači veću konkurentnost.
Panel konferencija “Izazov izvoza“ održana je kao najava vodećeg privrednog događaja ”100 najvećih u BiH”, 32. dodjele priznanja najuspješnijim kompanijama u Bosni i Hercegovini koja će se održati 18. septembra u Sarajevu.
