Sinoć je održan deseti po redu sastanak Biznis kluba, koji je ovog puta bio posvećen sektoru trgovine, grani privrede koja zapošljava najveći broj građana Bihaća I ostvaruje značajan promet u lokalnoj ekonomiji. Trgovina se pokazala kao sektor je posljednjih godina pogođen brojnim zakonskim izmjenama I tržišnim izazovima.
Sektor trgovine u Bihaću trenutno broji više od 2.300 zaposlenih, a podaci iz 2024. godine pokazuju da je na području grada ostvaren ukupan promet od 1,36 milijardi KM, što predstavlja rast od gotovo 20% u odnosu na 2019. godinu. U prilog rastu govori i kontinuirano povećanje broja fiskalnih uređaja i poslovnih objekata, iako je u prva tri mjeseca 2025. zabilježen blagi pad broja izdatih fiskalnih računa. S tim u vezi, gradonačelnik Sedić istaknuo je da ova grana privrede zaslužuje punu pažnju Grada.
– Svakako da je trgovina najveća grana privrede kada govorimo o Bihaću jer zapošljava najveći broj naših sugrađana, ostvaruje najveći promet i prihod, to je najveća cirkulacija novca i dobiti. To su porezni obveznici koji daju doprinos budžetu Grada i svih nivoa vlasti. Moramo im biti bolji servis, čuti njihove potrebe i djelovati u skladu s tim – kazao je Sedić.
Na sastanku su otvorena brojna pitanja koja direktno utiču na svakodnevno poslovanje – od zabrane rada nedjeljom, radnog vremena u sezoni, preko povećanja minimalne plate i nedostatka radne snage, do rasta online kupovine i dolaska stranih trgovačkih lanaca.
– Trgovina, kao tema večerašnjeg sastanka, nije bila slučajna, budući da ona bilježi rast svih parametara, ali i osjeća posljedice odluka kao što su povećanje plata, zabrana rada nedjeljom, pa i zabrana pušenja u zatvorenom prostoru. Naša ideja je da čujemo stavove privrednika i sagledamo da li Grad treba pokrenuti inicijative za određena izuzeća – dodao je Nihad Šušnjar, koordinator Biznis kluba.
Bila je ovo prilika da privrednici otvoreno govore o izazovima s kojima se suočavaju.
– Ove godine imali smo nekoliko diskutabilnih odluka Vlade poput neradne nedjelje, posebno ako uzmemo u obzir značaj vikenda za dijasporu i promet vezan za posjete iz susjedne Hrvatake. Što se tiče minimalne plate, svi znamo da radnici zarađuju malo, ali vlast je napravila problem svojom pričom kako pomažu radnike, a uzeli su nama privrednicima 400 KM po radniku. Kao primjer navest ću manji kafić sa četiri radnika gdje imate 1.600 KM obaveza mjesečno, na nivou godine to je 20.000 KM, ono što bi moglo ići u razvoj to ide državi. Radnik od tog ne dobije ništa. Drago mi je da večeras možemo konstruktivno razgovarati o svemu tome – istaknuo je Edin Dedić, privrednik i vlasnik trgovine „Ilma“.
Poseban fokus sastanka bio je na neradnoj nedjelji. Iako takva odluka nije u nadležnosti Grada, zaključeno je da bi bilo poželjno prema Vladi FBiH uputiti inicijativu kako bi se dozvolio određen broj radnih nedjelja tokom turističke sezone, slično kako je to regulirano u susjednoj Hrvatskoj.
Sastanak je još jednom potvrdio važnost otvorenog dijaloga između lokalne uprave i privrednika, te je naglašeno da Grad Bihać nastavlja putem aktivne podrške sektoru trgovine, s ciljem stvaranja stabilnijeg i konkurentnijeg poslovnog okruženja.
