Iako ne posjeduje željezničku prugu, rijeku, niti kvalitetan izlaz na mrežu magistralnih puteva, Tešanj je, od prije rata izrazito nerazvijene sredine, došao, prema Financial Timesu, na četvrto mjesto sredina budućnosti u kategoriji mikroregija Evrope.
Promet oko 3.000 poslovnih subjekata opasno se bliži cifri od tri milijarde KM. Ovdje je broj rođenih za 200 veći od broja umrlih.
Samo u prošloj godini registrirano je 236 novih poslovnih subjekata i sada ih je u Tešnju više od 3.000. Broj uposlenih raste svake godine za oko stotinu i trenutno ovdje privređuje gotovo 14.000 uposlenika. Oko 70 posto proizvodnje namijenjeno je izvozu, najviše u zemlje EU-a.
– Godišnje se na prostoru općine Tešanj prometuje oko 2,6 milijardi KM. Pri tome je naš izvoz veći od uvoza, Tešanj sa međunarodnim partnerima prometuje 1,2 KM u uvozu i izvozu – ističe načelnik Suad Huskić (SDA).
“Financial Times” je objavio fDi Intelligence listu evropskih gradova i regija budućnosti za ovu godinu, na kojoj je Tešanj, drugi put u posljednjih deset godina, rangiran medju najbolje sredine budućnosti iz Bosne i Hercegovine. Istovremeno na Forbesovoj listi najbogatijih su i milijarderi iz Tešnja.
– Nisam živio za tu listu, da se razumijemo, ali znam da ću i dalje raditi veoma ozbiljno na kakvoj god listi da budem. Nisam na izbornim listama, stranačkim – to je najvažnije – kaže Izudin Ahmetlić, tešanjski preduzetnik.
Bez kvalitetne infrastrukture i velikih industrijskih sistema, Tešanj je nosio epitet grada na kraju svijeta.
– Nismo imali velikih sistema gdje su ljudi tražili da im sve država i direktori rješavaju. Ljudi su gledali više u kupca nego u gazdu. To je velika stvar. I treće, naravno, administracija se modernizirala i uvela je uslugu kao proizvod – objašnjava Husein Galijašević, privrednik i hroničar iz Tešnja.
Malo je poznato da je Tešanj prije rata bio izuzetno nerazvijena općina. Bez rijeke, željeznice i putne infrastrukture, uz negativno povijesno naslijeđe iz Drugog svjetskog rata, bio je upućen samo na vlastitu pamet i rad.
– Od svih perspektiva, a to su put, željeznica, aviosaobraćaj – kadrovi su broj jedan. Kadrovi, kadrovi, kadrovi – kadrovi pet puta pa tek na šestom mjestu kreće ostalo – poručuje Kasim Kotorić, počasni član Upravnog odbora Udruženja metalne i elektroindustrije PKFBiH.
Galijašević dodaje kako je to znanje dolazilo dobrim dijelom iz predratnih firmi koje su radile na tržišnim principima, a drugi da je dolazio od ljudi koji su radili u Njemačkoj i stekli neka industrijska savremena znanja te od obrtnika koji su se bavili raznim zanatima.
Uprkos činjenici da sistem nikada, u pravom smislu, nije bio vjetar u leđa domaćoj privredi, ovdje se svake godine registrira više od 200 novih poslovnih subjekata.
– Sistem i politika mogu vam pomoći tako što vam ne odmažu. Ja sam zahvalan svima što nisu odmagali i meni je to sasvim dovoljna pomoć. Nisam se nikada borio za stranke, ja se borim za banke i to je ono što je, u ovakvim vrstama poslova, izuzetno važno. Moramo priznati da je sistem banaka u BiH jako dobro uređen. On nije pod političkim patronatom i to je sreća ovoga društva – govori Ahmetlić
Tešanjski Sajam ove godine bilježi punoljetstvo. Došao je kao nadgradnja privrednog uspjeha i svake godine okupi više od 500 izlagača medju kojima je mnogo kolektivnih i državnih.
– Imamo Republiku Mađarsku, kao i Crnu Goru. Ove godine možemo očekivati niz susreta i ovaj sajam obećava da će se sklopiti puno poslovnih ugovora – najavljuje Saća Prnjavorac, predsjednica Udruženja privrednika Biznis centar Jelah-Tešanj.
Koridor 5C je priča za sebe. On tešanjskom kraju znači otvaranje prema svijetu, a time svakako i potpuno nov privredni i ekonomski zamah, ali to je tema za neku novu priču.
Izvor: Federalna.ba
