Izgradnja brze ceste od Mostara, preko zapadne Hercegovine do granice s Republikom Hrvatskom značajna je u više segmenata, a posebno kada govorimo o ekonomskim prednostima
Nakon što je, na inicijativu federalnog ministra prometa i veza Denisa Lasića, usvojen plan za finansijsku konstrukciju, koji uključuje finansiranje od 100 miliona KM za kapitalni projekt brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH, stvorile su se pretpostavke za početak realizacije projekta koji će, kako je poznato, biti podijeljen na dvije dionice, piše Večernji list BiH. Prva će biti Mostar sjever – Polog u dužini od 20,3 km, a druga Polog – granica RH u dužini od 40,4 km.
Poddionice
Lasić je u izjavi za Večernji list potvrdio kako se taj iznos odnosi na trogodišnje razdoblje te je objasnio kako je u ovom trenutku najspremniji dio prometnice od Podledinca do točke Grude istok. Cijela prometnica, naglasio je, bit će moderna brza cesta s četiri trake.
Dionica Polog – granica RH (40,4 km) sastoji se od dviju poddionica: Polog – Polugrno i Polugrno – granica RH.
Početak trase na poddionici Polog – Polugrno na području je Mostarskog blata (Polog), koje se nalazi na području Hercegovačko-neretvanske županije (oko 1,5 km), dok ostatak poddionice prolazi područjem Zapadnohercegovačke županije i završava petljom Polugrno. Na poddionici je projektirano dvostrano odmorište “Gradina”.
Uvidom u samu trasu vidljivo je kako će ona od Pologa ići dijelom Mostarskog blata u smjeru Uzarića, a zatim se preko Turčinovića u Buhovu “penjati” u smjeru Rasnog. Drugi dio dionice, koji počinje neposredno nakon čvorišta Polugrno, nastavlja se sve do granice s Republikom Hrvatskom, a prolazi područjem Grada Širokog Brijega i općine Grude. Nakon petlje Podledinac trasa ide između naselja Ledinac i Podledinac, pri čemu je najvećim dijelom u manjim nasipima i usjecima.
Sljedeća petlja predviđena na ovoj dionici je petlja Grude istok, koja se veže na postojeću cestu R-420. S obzirom na konfiguraciju terena, taj dio dionice obuhvaćat će objekte kojima će građevinari uspješno svladavati izazove koje pred struku postavlja hercegovački krški prostor, pa je tako predviđena izgradnja vijadukata – Krštelica 1 (L = 129 m) i Krštelica 2 (L = 140 m) na kraku petlje Grude istok te vijadukt Krštelica 3 (Ll = 102 m I Ld = 75 m).
Značaj
Trasa se u nastavku nalazi u izrazito brdovitom dijelu, sjeverno od Gruda, sve do petlje Grude zapad, gdje se spušta u Grudsko polje. Izgradnja brze ceste od Mostara, preko zapadne Hercegovine do granice s RH značajna je u više segmenata, a posebice kada govorimo o gospodarskim prednostima koje dolaze kao posljedica činjenice da taj projekt na strateškoj razini povezuje dolinu Neretve, odnosno koridor Vc s autocestom A1 koja prolazi zaleđem Dalmacije u RH.
Osim što Mostar, kao privredno središte regije, dobiva prijeko potreban koridor kojim će se prometno rasteretiti, ovaj projekt značit će mnogo i velikom broju prvrednih subjekata s prostora zapadne Hercegovine koji, uz bržu i učinkovitiju povezanost, mogu računati i na povećanje obima ekonomskih aktivnosti.
