Od kolonije do jedne od najbogatijih zemalja svijeta

0

Bili su primjer siromaštva, a danas su jedno od najbogatijih mjesta na Zemlji

Singapur, često nazivan ostrvo-grad-država, je prilično mala zemlja. Međutim, veličina nije mnogo značila ni za samu zemlju, ni za čovjeka koji ju je u potpunosti transformisao. Li Kuan Ju, bivši autoritarni lider Singapura, široko je poznat kao čovjek koji je izgradio Singapur kakav danas poznajemo. A kakav je to današnji Singapur?

To je jedno od najbogatijih mjesta na planeti, sa ekonomijom, stopom zaposlenosti i očekivanim životnim vijekom višim od mnogih razvijenih i daleko većih zemalja. Pa, kako je to mala ostrvska država postigla?

Singapur je stekao svoju nezavisnost 1965. godine. Do tada je bio obična britanska kolonija. Ta godina označila je prekretnicu za ekonomiju zemlje. Od kolonije, postao je značajan finansijski i industrijski centar. Ali to su pokušale i druge zemlje – pa zašto je Singapur uspio?

Prema mišljenju većine analitičara, razlog leži u tome što se Singapur više nego bilo koja azijska zemlja fokusirao na ekonomsku slobodu. Takav stepen slobode bio je moguć zbog niskih poreza, odsustva većih kapitalnih restrikcija i povoljnih imigracionih politika.

Pored toga, online bankarstvo i brokerske platforme poput Liteforex-a uživaju u toj istoj slobodi, sa sve većim benefitima iz dana u dan.

Pokretanje biznisa u Singapuru

Mit o tome da se biznis u Singapuru može osnovati za samo nekoliko sati – zapravo nije mit. Entuzijasti tvrde da možete osnovati sopstvenu firmu za manje od 3 sata. Maksimalni rok se procjenjuje na oko 4 sedmice.

Međutim, većina izvora navodi da, ukoliko imate svu potrebnu dokumentaciju spremnu, možete postati direktor svoje nove firme za samo jedan dan. Zato ne čudi što mnoge start-up kompanije počinju upravo u Singapuru, sele se tamo ili tamo otvaraju svoja sjedišta.

Koraci ka uspjehu

Naravno, Singapur nije odmah postao bogat. Kao što je pomenuto, Li Kuan Ju imao je ključnu ulogu u transformaciji zemlje. Kako je to postigao?

  • Vlada kojom je upravljao bila je ključna za ekonomski razvoj.
  • Državni fondovi su usmjereni u domaće sektore kao što su bankarstvo, brodogradnja, elektronika i slično.
  • Istovremeno, vodilo se računa o osnovnim ljudskim potrebama – zdravstvu i stanovanju.
  • Yew je zakone koncipirao tako da privuče multinacionalne kompanije.

Zajedno sa adekvatnim zakonima o radu i opštom stabilnošću, to je postavilo temelje za veoma zrelu ekonomiju. Ukratko, Singapur je imao lidera i vladu koja je zaista htjela da izgradi bolju zemlju – što je rijetkost u mnogim državama.

Stambene politike

U početku, Singapur je bio zemlja sa najvećom koncentracijom siromašnih naselja u svijetu – usljed prevelikog broja stanovnika. Međutim, zahvaljujući stambenim politikama koje je brzo uveo Državni stambeni odbor, situacija se drastično promijenila.

Građanima je omogućeno da napuste ta naselja i presele se u planirane stambene jedinice. Time su stekli bolje uslove života, što je pozitivno uticalo i na njihovu produktivnost i opšte zdravlje.

To je, pak, poboljšalo radnu efikasnost i dodatno podstaklo ekonomiju. Ljudi su sada mogli bolje da se brinu o sebi, što im je olakšalo pronalaženje posla i učvrstilo ekonomski napredak.

Razvoj tehnološkog sektora

Singapur je značajno ulagao u tehnološki sektor, pa je vremenom postao regionalni centar koji sarađuje sa međunarodnim kompanijama. Vlada je podsticala slobodnu trgovinu, čime su otvorene brojne mogućnosti za strane investicije – često od velikih korporacija.

Takođe, Singapur je postao regionalno središte za Forex trgovinu. Sve to značajno je doprinijelo BDP-u zemlje.

Čista vlast

Jedan od ključnih faktora uspjeha bila je i borba protiv korupcije. Nakon sticanja nezavisnosti, Singapur je bio jedna od najkorumpiranijih zemalja svijeta. Siromaštvo je bilo direktna posljedica toga.

Li Kuan Ju je odlučio da to promijeni – i uspio je. Danas je Singapur među 10 zemalja sa najmanje korupcije. Sve ekonomske i finansijske politike usmjerene su ka očuvanju stabilnosti i izbjegavanju političkih turbulencija.

Zahvaljujući tome, sredstva nisu završavala u privatnim džepovima, već su korišćena za izvlačenje građana iz siromaštva i razvoj države. Minimalna plata je dovoljna za pristojan život, a sistem funkcioniše uz široku društvenu podršku.

Zaključak

Singapur je postao sigurno utočište za ljude iz svih krajeva svijeta. Iako mnogi Singapurci privremeno napuštaju zemlju zbog boljih prilika, većina se vraća i doprinosi ekonomiji. Jedan od najpoznatijih primjera je izvršni direktor Razera, Ming-Liang Tan, koji je tokom pandemije snažno ulagao u svoju domovinu.

Antikorupcijska politika i fokus na građane doprinijeli su stvaranju društva u kom svako ima šansu za dostojanstven život.

Mentalitet Li Kuan Jua ostao je prisutan u vladi i društvu. Upravo to je temelj stabilne i uspješne ekonomije koju Singapur danas ima.

Singapur nije uvijek bio bogat, ali zahvaljujući viziji svojih lidera i fokusiranosti na dobrobit ljudi – to je postao.

Izvor: Bankar.me