Uprkos dosadašnjem otporu izazovima koje nosi rat u Ukrajini, ekonomije zemalja srednje, istočne i jugoistočne Evrope sve su više pod pritiskom, dok su izgledi za privredni rast u jugoistočnoj Evropi nešto bolji, navodi jesenska prognoza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW).
– Recesija u Njemačkoj, pogoršanje međunarodnog okruženja, kontinuirano visoka inflacija, stroža monetarna politika i nedovoljne mjere fiskalne politike opterećuju ekonomski rast – rekao je ekonomist WiiW-a i glavni autor jesenske prognoze Branimir Jovanović.
Za sve 23 zemlje te šire evropske regije ekonomski rast u 2023. bit će 0,6 posto, dakle sličan rastu u zemljama eurozone od 0,5 posto, prenosi Beta.
Prema toj prognozi, privredni rast u šest zemalja zapadnog Balkana bit će nešto bolji 2023. godine i prosječno će iznositi 2,1 posto. Na Zapadnom Balkanu predviđa se rast Crne Gore od 4,5 posto, Albanije od 3,5 posto, a Bosne i Hercegovine od 1,7 posto.
Nešto veći rast regionalnog prosjeka očekuje se u Hrvatskoj i Rumiji, članicama Evropske unije – po 2,5 posto.
Te dvije članice EU-a, smatraju analitičari, svoj rast dijelom mogu zahvaliti novcu iz fonda Next Generation EU koji bi trebao sanirati posljedice pandemije korona virusa.
U Turskoj će prognozirani rast biti 3,2 posto.
U zemljama srednje i istočne Evrope EU, Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj, ekonomije su nakon slabog prvog tromjesečja sredinom godine skliznule u negativan rast.
S obzirom na moguću recesiju u cijeloj eurozoni, ta bi se negativna dinamika mogla ubrzati, posebice u zemljama Višegradske skupine koje su snažno isprepletene s oslabljenom njemačkom industrijom, kazao je Jovanović.
Prema prognozi WiiW-a, Ukrajina također ove godine može očekivati rast od 3,2 posto, a Rusija od 2,3 posto zahvaljujući industriji oružja.
Iako je inflacija u svim zemljama tog dijela Evrope već premašila svoj vrhunac, još će neko vrijeme ostati visoka. Glavni pokretač inflacije je rast cijena hrane, što dovodi do sve većih socijalnih problema.
