Na okruglom stolu Obrtničke komore Kantona Sarajevo (OKKS) zaključeno je da je potrebno insistirati na zakonskim rješenjima kojima će se obrtnicima omogućiti uvoz repromaterijala i izvoz gotovih proizvoda, kao i na primjeni Obrtnog registra.
Obrtnici su također naglasili da je neophodno zaštititi tradicionalne i stare zanate od nelojalne konkurencije i raditi na povoljnijim uslovima za poslovanje u toj oblasti.
Predsjednik Obrtničke komora KS Naser Idrizagić je kao naizraženiji problem u ovoj oblasti izdvojio slabu zainteresiranost učenika za upise u srednje obrtničke škole, dodajući da tu prvenstveno misli na tradicionalne i stare zanate. Naglasio je da potreba za njihovim upošljavanjem i novim kadrom postoji naročito sa ekspanzijom turizma u KS.
– Obrtnička komora KS je već poduzela neke korake i postoji projekt pod pokroviteljstvom kantonalnog Ministarstva privrede koji, među ostalim, obuhvata i obilazak osnovnih škola, posebno devetih razreda gdje obrtnici djeci pričaju o zanatima i zašto su se za njih opredjelili – naveo je Idrizagić.
Po njegovim riječima, obrtnicima koji sami obavljaju djelatnost, potrebno je omogućiti korištenje bolovanja više od 42 dana. Naime, u KS, kako je dodao, od obrtnika zahtijevaju da u tom slučaju privremeno odjave obrt ili da zaposle radnika.
Predsjednik Obrtničke komore Federacije BiH Željko Babić je podsjetio da je ova komora zajedno sa kantonalnim komorama ranije pokrenula pitanje izmjene Zakona o obrtima i srodnim djelatnostima iz 2010. godine.
– Taj zakon jednostavno ne odgovara obrtništvu kakvo postoji danas i možda bi bio dobar za obrtnike za nekih 20 ili 30 godina – kazao je Babić, dodajući da su pripremili tekst prijedloga zakona koji namjeravaju ponuditi Federalnoj vladi, u novom sazivu, te da su u tom tekstu preuzeli određena rješenja iz zakona o obrtništvu u Hrvatskoj, Sloveniji i Njemačkoj.
Babić je kazao da su privrednici i dalje opterećeni brojnim fiskalnim i parafiskalnim nametima.
Obrtnik iz Hadžića Hamed Čomor, koji se bavi izradom kožne galanterije, kazao je da Kanton Sarajevo ima oko 7.000 obrtnika što nije mali broj, dok je na području Federacije registrovano oko 50.000 obrtnika.
– Velikih firmi više nema, sada se uglavnom sve svodi na srednja, manja preduzeća i obrt. Smatram da se obrt može nositi sa industrijskom proizvodnjom jer se razvija svijest kod ljudi i raste potražnja za kvalitetnijom robom koja se proizvodi u BiH – naveo je Čomor.
Okrugli sto pod nazivom „Problemi, razvoj i zaštita tradicionalnih i starih zanata na području KS“ OKKS je organizirao u saradnji sa kantonalnim Ministarstvom privrede.
Fena