U posjeti općini Cazin boravila je Uprava JP “Ceste Federacije BiH”, a razgovarano je o projektu izgradnje obilaznice Cazin, za što su već osigurana sredstva EBRD-a u iznosu od sedam miliona eura.
Projekat izgradnje obilaznice Cazin u dužini od 7,5 kilometara i vrijednosti sedam miliona eura dio je dio šireg investicionog programa “Modernizacije magistralnih cesta u FBiH”, čiji je završetak planiran do 31.12. 2019. godine.
“Radi se o velikom projektu za ovu općinu, a kojeg smo prije deset mjeseci locirali i zabilježili. Za projekat su osigurana sredstva u iznosu od sedam miliona eura iz kredita EBRD-a. Mi već imamo urađenu projektnu dokumentaciju, a trenutno se radi projektna dokumentacija za objekte na obilaznici. Imamo kooperativnost od općinskih struktura i službi, a sa načelnikom smo razgovarali o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, što bi trebalo uslijediti u narednom periodu. Projekat će vjerovatno biti podijeljen u neke dionice, gdje bi se trebali ugovoriti prvi kilometri, a očekujemo da ćemo javni konkurs raspisati već sljedeće godine”, rekao je Ljubo Pravdić, direktor JP Ceste Federacije FBiH.
Načelnik općine Cazin Nermin Ogrešević istakao je da se radi o projektu od velikog značaja, ne samo za općinu Cazin, već i za cjelokupnu regiju.
“Mi već dugo godina lobiramo i kao lokalna zajednica se borimo da pokrenemo značajnije projekte na području naše općine koji su u nadležnosti Direkcije cesta FBiH. Naravno da nam je jako bitno da je i projekat zaobilaznice Cazin u značajnoj fazi realizacije, te da se uspjela pokrenuti priča oko tog projekta”, istakao je Ogrešević.
On je kazao da je na današnjem sastanku potencirao i projekat izgradnje brze ceste Bihać-Cazin, koji bi značajno skratio i ubrzao put do Bihaća, a veže se na projekat obilaznice Cazin.
“Radi se o cesti dugoj 11 kilometara za koju je već urađen idejni projekat. Mi ćemo intenzivno lobirati i za taj projekat u budućem periodu”, istakao je Ogrešević, dodajući da su zaobilaznice Cazin i Bihać prvi značajniji projekti koji se sa federalnog nivoa pokreću na prostoru Unsko-sanskog kantona u zadnje dvije decenije, zbog čega je iskazao nezadovoljstvo.
Podsjećamo, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) osigurala je za Bosnu i Hercegovinu u mjesecu julu kredit u iznosu od 65 miliona eura kako bi pomogla popravak i poboljšanje cestovne mreže koja je pretrpjela štetu u majskim poplavama 2014. godine.
Sredstva zajma namijenjena su sanaciji šteta nakon poplava uz istovremenu modernizaciju cesta: izgradnju obilaznica oko Bugojna, Donjeg Vakufa, Gruda, Livna, Cazina, Kiseljaka i Goražda. Istovremeno će dio sredstava biti utrošen za radove na južnoj obilaznici Mostara, izgradnju prve faze cesta između Izačića i Bihaća, te Bihaća i Bosanske Krupe, kao i za sanaciju 16 mostova i jednog tunela.
Jedan od preduslova kredita, kako je istaknuto, je povećanje akcize za izgradnju magistralnih i regionalnih cesta u iznosu od 5 feninga po litru za naftu i naftne derivate. (Klix)