Grad Sarajevo će u narednih deset godina potpuno promijeniti svoj izgled, jer je planirana izgradnja značajnih infrastrukturnih projekata, kao i širenje urbane jezgre grada prema naseljima Ilidža, Rajlovac, Reljevo, Bojnik, Dobroševići i dalje, tvrde sagovornici našeg lista direktno uključeni u planiranje i realizaciju velikih projekata u prijestonici.
Odgovor na pitanja kako bi glavni grad naše domovine mogao izgledati daleke 2026. godine prvenstveno leži u donošenju prostorno-planskih dokumenata koji se usvajaju na nivou KS, Grada Sarajeva i gradskih općina. Trenutno je u fazi izrada izmjena i dopuna Prostornog plana KS za period od 2003. do 2023. godine – faza B, koji će definirati ciljeve, projekciju prostornog razvoja i prostornih sistema za područje KS.
Ali, sudeći prema projektima koji su započeti ili osmišljeni, Sarajevo je na putu da doživi značajan preobražaj, posebno oni dijelovi koji su prethodnih desetljeća bili svojevrsno predgrađe.Istovremeno, sami urbani centar grada dočekuje milionske investicije te rješavanje nagomilanih infrastrukturnih problema poput vodosnabdijevanja ili reguliranja saobraćaja.
Širenje grada
– Urbani dio grada će se širiti prema Ilidži i dijelovima općine Novi Grad Sarajevo, tačnije naseljima Rajlovac, Reljevo, Bojnik, Dobroševići i dalje – pojasnila je koordinatorica Sektora za detaljnu plansku dokumentaciju Zavoda za planiranje razvoja KS Stanislava Marinović.
Međutim, kako je naglasila, na koji način će se to ostvarivati pokazat će statistički podaci, te relevantne studije razvoja, kao i potrebe investitora.
– Da bi se urbani dio razvijao, veoma bitno je da se razvija i saobraćajna infrastruktura. Tu je bitno da se izgradi Prva transverzala, koja bi spojila centar grada s Koridorom 5C od Željezničke stanice preko Velešića, Bara, Kobilje Glave i Vogošće – smatra Marinović, te dodaje da je paralelno s tom saobraćajnicom za rasterećenje Grada bitna i Južna longitudinala, koja je započeta od Mosta Suade i Olge, a sada se treba nastaviti od raskršća prema Vracama, pored stadiona NK Željezničara do raskrsnice kod sadašnje pekare AS. Marinović je naglasila da su upravo ove saobraćajnice ujedno i osnovne odrednice koje će profilirati izgradnju u urbanom području Sarajeva.
– Usvojeni planovi korespondiraju s generalnim planovima razvoja, a poštuju i potrebe lokalnih zajednica. Naprimjer, Općina Novi Grad je usvojila plansku dokumentaciju za izgradnju Kongresnog centra pored RTV doma, s hotelom, stambeno-poslovnim zgradama, šoping centrom, velikim trgom i drugim sadržajima – kazala je Marinović.
Dodala je da su vrlo interesantne lokacije na području Halilovića, lokalitet bivšeg “Vase Miskina Crnog”, gdje bi se formirao poslovno-stambeni centar, područje Marindvora, gdje se planira uspostava šetnice i biciklističke staze do mosta Skenderija, izgradnja poslovno-stambenih i kulturnih objekata s akcentom na koncertnu dvoranu, sadržaj koji nedostaje glavnom gradu države.
– Na lokalitetu Kampusa, osim izgradnje univerzitetskih objekata, počinje i izgradnja Univerzitetske biblioteke. Interesantno je napomenuti da je urađen planski dokument za Gradski park Betanija površine 141 hektar, gdje je planiran obrazovni centar, hortikulturno i pejzažno oblikovanje parkovskih površina, arboretum i dr. – istakla je Marinović.
Ona je kazala da je jedno od planskih opredjeljenja za buduće regulacione planove, a i u nekim dosadašnjim planovima, obavezno planiranje biciklističkih staza, šetnica, prostora sa savremenim urbanim mobilijarom, kako bi se stvorili preduvjeti za humaniji život građana.
– Na području Dobrinje planiran je sportsko-rekreacioni centar s otvorenim kupalištem i drugim sadržajima, čija realizacija bi mogla krenuti uskoro. Moramo napomenuti da se vode ubrzane aktivnosti na izradi planskih dokumenata koji će definirati namjene u prostoru i mjere zaštite za osjetljiva područja koja su ocijenjena kao prirodno naslijeđe, naprimjer padine Trebevića, Bembaša, Bijambare – pojasnila je Marinović.
Dogradonačelnik Grada Sarajeva Abdulah Skaka za “Avaz” je kazao da je trenutni fokus na Marindvoru, koji će biti administrativno-stambeni centar grada.
– Također, u fokus bih stavio i općinu Stari Grad, u toku je revitalizacija Trebevićke žičare. Sarajevo je na obroncima Trebevića i ulazi u Stari Grad, tako da ćemo u budućnosti pokušati osmisliti kako će izgledati Trebević. Već imamo planove sa Zavodom za planiranje razvoja KS – kazao je Skaka.
Dodao je da postoji i projekt Borija, koji je interesantan, jer se okolna brda moraju iskoristiti na najbolji mogući način.
– Također, potrebno je riješiti pitanja u vezi s Kasarnom „Jajce“ i Bijelom tabijom, koje se godinama ne rješava. Imamo usvojeno idejno rješenje Bijele tabije, za koju nam treba investitor kako bismo iskoristili njen turistički potencijal. Predugo čekamo da iskoristimo Kasarnu „Jajce“ jer je to strateški važno mjesto – smatra Skaka. Prema mišljenju dogradonačelnika, u potpunosti je zanemaren potencijal općine Stari Grad iako je u planu ogromna količina projekata.
– Planiramo graditi hotele od 5, 6 i 7 zvjezdica kako bismo privukli takvu klijentelu u Sarajevo. Nenormalno je da se, kada idete iz pravca Ilidže prema gradu, smanjuje cijena noćenja i da je Stari Grad među najjeftinijim – naglasio je Skaka. Kako nam je kazao načelnik općine Ilidža Senaid Memić, ambiciozni planovi kojima će se izgled ovog dijela Sarajeva potpuno transformirati uveliko su u toku.
Izgradnja naselja Nova Ilidža
– Planirana je izgradnja naselja Nova Ilidža, vrijednog dvije milijarde maraka, što bi u budućnosti moglo značajno promijeniti izgled ovoga dijela grada. Projekt će sadržavati uređene parkove, šetnice, novi kvalitet stanovanja i nove smještajne kapacitete – kazao je Memić.
U planu je, pojašnjava Memić, izgradnja tramvajske pruge do Hrasnice, gradnja školskih objekata na Stupu, Otesu, te izmještanje Prve osnovne škole, kao i izgradnja srednjoškolskog centra na mjestu Šumarske škole.
Stvoriti ambijent
Ibro Berilo, načelnik općine Trnovo, kazao je da Trnovo ima svoju viziju.Cilj nam je stvoriti ambijent i uvjete u općini Trnovo poput onih koje imaju stanovnici Ilidže, da ljudi imaju internet, rasvjetu, vodu, asfaltirane puteve. Mislim da i drugi trebaju to prepoznati, jer KS je razvijen onoliko koliko je razvijeno Trnovo ili Ilijaš, a ne koliko je razvijen Marindvor – kaže Berilo.
On pojašnjava da se na Centru „Srebrena lisica” uveliko radi, te da su trenutno četiri objekta na terenu koja se završavaju.
– Sastoji se od apartmanskog i javnog sadržaja, a bit će izgrađena i podzemna garaža od 90 mjesta – govori Berilo o projektu koji je potpuno drugačiji od dosadašnje gradnje na Bjelašnici.
Urbanistički plan za urbano područje Sarajeva još nije usvojen
– Ključni dokument urbanog razvoja i uređenja KS, odnosno Grada Sarajeva, je urbanistički plan za urbano područje Sarajeva koji još nije donesen od Skupštine KS, iako je istekao planski period od 1986. do 2015. godine. Značaj ovog razvojno-planskog dokumenta je što se utvrđuju ciljevi urbanog planiranja i projekcije razvoja Sarajeva koji se odnose na stanovanje, društvenu infrastrukturu, rad, saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, urbano zelenilo i ostalo – kazala je Marinović.
Obnoviti kupalište Bembaša
Skaka je posebno istakao da je kupalište na Bembaši veoma važno i reprezentativno mjesto, te da se ne smije prepustiti psima lutalicama i narkomanima, jer je to srce Sarajeva.
– Uz to, morat ćemo raditi na prečišćivaču voda i na Miljacki vratiti kupalište. Razmišljali smo da se niže Sarajeva postavi još jedna brana koja će u ljetnom periodu podići nivo Miljacke tako da bude čista i puna vode. Građani Sarajeva trenutno nemaju viziju da žive pored rijeke i na nama je da je približimo stanovnicima ovog grada – zaključio je Skaka.
Demografi: Broj stanovnika mogao bi se smanjiti
Prema riječima demografa i statističara Hasana Zolića, struktura stanovništva grada Sarajeva je dosta izmijenjena.
– Prema procjenama, u narednih deset godina broj stanovnika će se smanjiti kako u Sarajevu tako i u cijeloj BiH. Odlazak velikog broja školovanih mladih ljudi značajno će se odraziti na natalitet u gradu Sarajevu – kazao je Zolić.
(avaz.ba)
