Penzionisani kartograf Bjorn Geirr Harsson sjetio se da bi Norveška mogla Finskoj za stotu godišnjivu nezavisnosti od Rusije mogla da pokloni planinu, a o tome sada ozbiljno razmišlja norveška vlada. Vrh planine Halti se nalazi na norveškoj strani granice između dvije skandinavske države i 1,365 metara je iznad nivoa mora.
Norveška premijerka želi dati Finskoj samo vrh koji bi onda bio najviši dio u cijeloj zemlji. Time bi se nacionalna granica pomaknula za 40 metara. Ipak, premijerka Erna Solberg još nije odlučila. “Pred nama su neki formalni izazovi i nisam još sigurna hoću li ovo podržati.”
Velikodušne geste se sjetio penzionisani radnik norveške Kartografske uprave Bjorn Geirr Harsson. O tome je razmišljao još prije nekoliko decenija otkad je 1972. pregledavao to područje iz aviona. Takođe, uključio se u internetsku kampanju pod nazivom “Halti kao poklon za godišnjicu”.
Pokrenuo ju je njegov sin prošle godine i ima oko 14 hiljada lajkova na Facebooku. Glavni slogan kampanje je: “Dovedimo Finsku u nove visine.” Halti ne predstavlja ništa posebno za Norvešku koja obiluje planinama višim 2000 metara iznad nivo mora, a za Finsku ima veliki značaj.
Naime, njena najviša tačka je manji ogranak na istoj planini koji se zove Halditsohkka i niža je za 40 metara. “Norvežani bi ovo trebali pokloniti svojim susjedima i siguran da sam da će Finci to cijeniti”, rekao je Harsson prošle godine.
Mnogi političari i lokalni gradonačelnik Svein Leiros pisali su vladi u Oslu kako bi iskazali svoje oduševljenje idejom. Ipak, kako bi se to sprovelo u djelo, treba istražiti pravne temelje. Zato ministarstvo vanjskih poslova istražuje je li uopšte moguće dati planinu i šta kaže norveški ustav.
