Privreda gubi poslove, odnosno novac kada ne može da zaposli dovoljno radnika da popuni kapacitete.
Njemačka privreda ni izbliza nije popunila radna mjesta koja ima na raspolaganju i gubi ogroman novac. Precizno više od 80 milijardi eura godišnje.
Prema studiji Konsultantske grupacije Boston (BCG), gubici njemačke privrede manji su samo od američkih, ali SAD lakše mogu da se prilagode.
BCG je međunarodnu studiju izveo u saradnji sa Međunarodnom organizacijom Ujedinjenih nacija za migracije, a dio procjena koji se tiče Njemačke zasniva se na podacima Instituta za istraživanje tržište rada (IAB) iz Nirnberga.
Prema tim podacima, u Njemačkoj je u drugom kvartalu ove godine bilo 1,9 miliona nepopunjenih radnih mjesta.
– To je za oko milion više od dugogodišnjeg prosjeka. Ekonomisti i mi to vidimo kao strukturni problem – rekao je za dpa jedan od autora studije, Johan Harnos.
Harnos i koautorka, Janina Kugel, procjenjuju da popunjeno, svako od tih skoro dva miliona nepopunjenih radnih mjesta privrednom učinku godišnje može da doprinese po oko 84.000, ili ukupno 84 milijarde.
Pritom, Njemačka se suočava sa odlaskom mnogoljudne generacije bejbi-bumera u penziju. Čak uz useljavanje 300-400.000 ljudi godišnje, broj radno sposobnih u zemlji će se smanjiti za tri miliona do 2035. i za devet miliona do 2050.
– Sadašnji gubitak od 84 milijarde u Njemačkoj će postati još veći ako se tome ne suprotstavimo – rekla je Kugelova i dodala: Mada u SAD ima najviše nepopunjenih radnih mjesta, američka privreda je bolje pripreljena da to spriječi.
Kugelova i Harnos procjenjuju da će do 2050. u Sjedinjenim Državama nedostajati 19 miliona radnika, ali i da će imati toliko imigranata.
Harnos sugeriše da Njemačka posebno treba da pridobije radnike iz zemalja čija populacija raste.
Jedna od mogućnosti bi bila da školujemo ljude u njihovim zemljama, prije nego što dođu u Njemačku – rekao je, dodajući da bi bilo pozitivno i za iseljenike, i za njihovu zemlju i, naravno, za zemlje useljenja.
Kao moguće primjere, Harnos je imenovao Indiju, Nigeriju, Indoneziju i Egipat.
– Moramo se osloboditi ideološke linije – ocijenila je Kugelova, naglasivši da se zalaže za “objektivnu raspravu” o imigraciji.
– Ako manjak kvalifikovanih radnika još poraste, dobićemo političku raspravu u pogrešnim tonovima. Stranci su šire prihvaćeni svuda gdje je imigracija snažnija – rekla je.
Kugelova je tu izdvojila Minhen, grad sa mnogo useljenika, a slabo izraženim ekstremizmom.
Kugelova i Harnos njemačka preduzeća savjetuju da intenziviraju potragu za radnicima na međunarodnom tržištu rada i izbegnu prosto pražnjenje radnih mjesta odlaskom sada zaposlenih u penziju.
Pritom, “ukoliko je više internacionalizovano, preduzeće je inovativnije,” dodala je Kugelova, uz osrvt na američke tehnološke gigante sa mnogo zaposlenih imigranata, prenose Nezavisne novine.
