Bundesbank, federalna Njemačka banka, upravo je završila repatrijaciju 300 tona zlata, pohranjenog u Sjedinjenim Državama još od hladnog rata, a zbog straha od sovjetske invazije.
Za vrijeme hladnog rata, Zapadna Njemačka je svoje zlato čuvala u inozemstvu. Njemačka se tada bojala Crvene armije i mogućnosti da Sovjetski Savez prisvoji bogatstvo akumulirano još od 1951. godine.
U 2013. godini, Centralna banka Njemačke pokrenula je vraćanje 300 tona zlata iz New Yorka. Drugi dio od 374 tona će biti pohranjen u Parizu.
Do 2020. Njemačka planira vratiti polovinu svog zlata u Frankfurtske trezore. Sve ukupno, država posjeduje 3.386 tona zlata čija tržišna vrijednost danas iznosi 123.000.000.000 €. Druga polovina rezervi će biti pohranjena u New Yorku i Londonu.
Njemačka je u 2016. vratila 111 tona zlata iz New Yorka i 105 tona iz Pariza. Prema službenim izvještajima, repatrijacija zlata ima za cilj boji uvid i kontrolu nad zlatnim rezervama. Mediji su već ranije najavili da je inicijativa repatrijacije zlata usko povezana s bojazni od krize eura koja bi ugrozila zlatne rezerve Njemačke.
Sa svojih 3.386 tona zlata, Njemačka je na drugom mjestu u svijetu odmah poslije Sjedinjenih Država koje posjeduju 8.134 tone zlatnih rezervi.
Zlatne rezerve predstavljaju, ne samo garanciju za Njemačko gospodarstvo, već u određenoj mjeri i stabilizacijski instrument ujedinjene Evrope, gdje Njemačka igra ključnu ulogu. Vlasti su započele stvarati svoje zlatne rezerve početkom 1951., nakon gospodarskog procvata.
Prije raspada Jugoslavije, SFRJ je imala 54 tone monetarnog zlata čistoće 99,99%. Veći dio tog zlata bio je pohranjen u Švicarskoj, a ostatak od 8.5 tona u Beogradu. (Avaz)