Njemačka okreće novi list. Novi kancelar Olaf Scholz želi zeleniju i digitalniju ekonomiju, kao i korporativni titani poput Volkswagena i Siemensa, a njihovi zajednički napori pokrenut će potpunu obnovu najveće evropske ekonomije.
Ukoliko to ne uspije da uradi, to bi značilo pad za njemačke kompanije i gubitak radnih mjesta za radnike, ali zadatak je ogroman.
Zemlja je više zavisna o izradi stvari i izvozu u inostranstvo nego druge velike evropske ekonomije. Izvoz robe čini više od jedne trećine njemačkog BDP-a, što je dvostruko više nego u Francuskoj ili Britaniji, prenosi Blic.
U međuvremenu, njemačka proizvodnja doprinosi 18 posto ekonomskoj proizvodnji, dvostruko više nego što je to slučaj za druge dvije velike evropske industrijske zemlje.
Oslanjanje na tešku industriju koja intenzivno koristi fosilna goriva djelimično objašnjava zašto su njemačke emisije ugljenika po stanovniku bile 87 posto iznad uporedive brojke za Francusku i 59 posto iznad Britanske u 2018. godini.
Bit će potrebna ogromna javna i privatna ulaganja da bi se ovakva ekonomija obnovila. Potrebno je očistiti automobilsku industriju. Račun kapitalnih izdataka VW-a premašit će 20 milijardi eura u 2022. godini, prema srednjoj procjeni Refinitiva, u poređenju sa godišnjim prosjekom od 13 milijardi eura između 2018. i 2020. godine.
Izgradnja lokalne fabrike za proizvodnju baterijskih ćelija mogla bi ponovo koštati barem isto, što znači da će izvršnom direktoru Herbertu Disu vjerovatno trebati pomoć vlade. Scholz će morati da pronađe način da to uskladi sa svojim restriktivnim budžetskim obećanjima.
Njemačka digitalna infrastruktura bi također mogla imati potresa. Manje od jednog od 10 domaćinstava povezano je na širokopojasnu mrežu s punim vlaknima, ali Dojče Telekom, koji podržava država, može pomoći da se to popravi.
Zemlja mora privući radnike iz inostranstva koji su upućeni u tehnologiju, jer njena populacija stari. Scholz može pomoći ublažavanjem pravila za radne dozvole za kvalifikovanu radnu snagu, dok velike kompanije poput Siemensa daju svoj dio prekvalifikacijom postojećih zaposlenih.
Želja da se sve ovo isporuči moraće biti jaka da bi se savladale neke kratkoročne prepreke. Globalna kriza lanca nabavke povećava proizvođačke cijene.
U međuvremenu, Scholzov plan da poveća minimalnu platu na 12 eura po satu i nedostatak radne snage povećat će troškove plata.
Sve će to pojesti profitne marže kompanija, ali neće biti dugoročnih dobitaka bez kratkoročnih bolova, piše Reuters.
