Njemačka i Holandija imale su velike koristi od eura u proteklih 20 godina od njegovog uvođenja, dok je u gotovo svim drugim članicama eurozone jedinstvena valuta bila značajno opterećenje ekonomskom rastu rastu, pokazalo je najnovije istraživanje.
Istraživanje njemačkog instituta Centra za evropske politike pokazalo je da su zemlje članice eurozone koje su najsnažnije predane konzervativnoj fiskalnoj politici i koje su bile najkritičnije prema spašavanju prezaduženih zemalja u rubnom dijelu eurozone novcem poreznih obveznika tokom tih godina imale najveće koristi od zajedničke europske valute, prenosi SEEbiz.
Uveden 1999. godine, euro je podstakao snažan procvat kredita i investicija time što su se prednosti niskih kamatnih stopa u Njemačkoj proširile duž zemalja članica na periferiji eurozone.
No, ti su dugovi postali teško održivi nakon finansijske krize iz 2008, pri čemu su Grčka, Irska, Španija, Portugal i Kipar redom bili primorani da traže finansijsku pomoć zbog usporavanja rasta i nedostatnog finansiranja.
U čitavom razdoblju od 1999. za Njemce se u prosjeku procijenilo da su kumulativno bogatiji za 23.000 eura nego što bi bili da euro nije uveden, a Holanđani za 21.000 eura.
S druge strane, Italijani i Francuzi su u prosjeku bili siromašniji za 74.000 odnosno 56.000 eura, pokazalo je istraživanje.
Irska, jedno od najbrže rastućih ekonomija, nije uključena u istraživanje jer su nedostajali odgovarajući podaci, napominju autori.
Autori istraživanja Alesandro Gasparoti i Matijas Kulas procijenili su kako bi se razvijao BDP u osam zemalja članica eurozone da nisu prihvatile euro za zajedničku valutu tako što su uporedili njihove krivulje rasta s onim ekonomijama koje nemaju euro, a koja su ranije pokazivala slične trendove rasta.
Među ekonomijama s kojima je uspoređivana Njemačka bili su Bahrain, Japan i Velika Britanija, a blok onih s kojim je Italija upoređivana sadržavao je Izrael. Portugal je poređivan sa zemljama poput Barbadosa i Novog Zelanda.
Većina članica eurozone imala je razdoblja tokom kojih im je valutna unija donosila veće koristi od štete, no ona su uvelike bila nadjačana onim razdobljima kada je bila uteg ekonomskom rastu. Grčka je bila djelimičan izuzetak.
“U prvih nekoliko godina nakon uvođenja, Grčka je bila na velikom dobitku od eura, no od 2011. godine trpi enormne gubitke”, napisali su autori. U cijelom tom periodu, Grci su u prosjeku postali za 190 eura bogatiji nego što bi bili bez eura.
Budući da im nijesu bile dopuštene devalvacije valuta kojima bi vratili konkurentnost, zemlje gubitnice bile su primorane da pojačano sprovode strukturalne reforme, zaključili su autori, ističući Španiju među zemljama koje su na putu da anuliraju deficit na strani rasta koji su nakupili od uvođenja eura.
“Od 2011, uvođenje eura rezultiralo je smanjenjem blagostanja. Gubici su dosegnuli vrhunac 2014, a od tada se postojano smanjuju. Sprovedene reforme pokazuju rezultate”, zaključili su autori istraživanja.