Očekuje se da će njemačka ekonomija nastaviti da usporava u narednim godinama. Prema novom izvještaju Centra za ekonomska i poslovna istraživanja (CEBR), prepustit će svoje mjesto četvrte najveće ekonomije Indiji 2027. godine.
Istraživanje kaže da će pad Njemačke na peto mjesto biti rezultat njenog oslanjanja na rusku energiju u pokretanju svog proizvodnog sektora, prenosi RT.
– Značaj proizvodnog sektora znači da je Njemačka posljednjih godina više izložena preprekama na strani ponude, posebno zbog porasta globalnih cijena energije 2022. Zavisnost Njemačke od Rusije u pogledu snabdijevanja energijom pogoršala je ovo pitanje – napisao je CEBR.
Prema izvještaju, izloženost šoku cijena energije pomogla je da se podstakne inflacija u najvećoj ekonomiji EU.
Cijene su porasle za očekivanih 6,3 posto u 2023. godini, što je pad u odnosu na rast cijena od 8,7 posto zabilježen u 2022. godini, ali i dalje čvrsto iznad nedavnih prosjeka, prenosi Bankar.me.
Povišena inflacija je doprinijela oslabljenoj potrošačkoj moći i posljedično je smanjila aktivnost potrošača.
Očekuje se da će se bruto domaći proizvod zemlje smanjiti za 0,4 posto u 2023.
– Sa izuzetkom pada izazvanog pandemijom u 2020, ovo predstavlja najslabiji rast Njemačke od 2009. – napisao je CEBR, napominjući da problemi na strani ponude i slabija potrošnja snaga je doprinijela ovom padu proizvodnje.
Drugi faktor koji je doprinio kontrakciji bilo je strože okruženje kamatnih stopa. CEBR je predvidio da će se njemačka privreda vratiti na rast u 2024. godini, po stopi od 0,7 posto, sa daljim ubrzanjem u 2025. godini.
Osim toga, u izvještaju se takođe navodi da će se globalni BDP više nego udvostručiti, na 219 biliona dolara do 2038. godine, podstaknut „nastavkom ekspanzije u prethodno nerazvijenim ekonomijama dok sustižu i prestižu tradicionalno bogatije zemlje“.
Vijetnam, Bangladeš i Filipini su proglašeni za najbrže rastuće među većim ekonomijama.