Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić komentirao je dešavanja u namjenskoj industriji s posebnim osvrtom na Pretis.
Predstavnik investitora, američke kompanije Regulus, iznio je ozbiljne optužbe na račun Vlade Federacije, a gdje navodi jedva isplaćene plate u Pretisu, nepotizam, zapošljavanje, zatim pominje i Binas d. d., te ministre Vedrana Lakića i Zukana Heleza, na što je premijer Nikšić rekao:
„Naravno, optužbe su ozbiljne i oni su ispričali sve o onome što oni misle i kako žele. Dakle, vrlo je lako te neke optužbe odbaciti. Samo nisu objasnili optužbe koje su došle od Vlade Ukrajine i ukrajinske obavještajne sigurnosne agencije da su oni uzeli 200 miliona eura avansa i da nisu isporučili ništa. Oni su u stvari ti koji su pokušali da to riješe sa Pretisom, da od Pretisa po povoljnim cijenama uzmu tu svoju obavezu prema Ukrajini i da ostvare ekstra profit. To je kompanija koja, na osnovu tog dopisa, je kod mene uvijek izazivala podozrenje”, rekao je Nikšić tokom gostovanja u emisiji Plenum na FTV-u.
Premijer Nikšić je nadalje kazao kako će pokrenuti pitanje Regulusa sa svim informacijama koje posjeduje, te kako ‘ ne može ni Regulus, ni bilo ko drugi, dobiti Pretis da upravlja s njim onako kako on hoće’.
„Radimo reviziju poslovanja namjenske industrije. Podnijet ćemo prijave protiv onih koji su radili zloupotrebe. 51% je država vlasnik – država nosi svoj dio odgovornosti za ono kako se upravljalo sa namjenskom industrijom u ovom periodu do sada. Niko ne može biti amnestiran od toga šta radi“, poručio je Nikšić.
Premijer Nikšić je također kazao kako su ga pokušali ucijeniti, te ‘prijateljski savjetovati, da treba biti dobar s Regulusom’.
„Iznijet ćemo se s ovim. Postoje institucije“, zaključio je premijer.
Južna interkonekcija
Ponovno intenzivirani sastanci i najavljena preskonferencija na temu Južne interkonekcije. Vlada Federacije uputila je izmjene zakona o Južnoj interkonekciji po hitnom postupku u Parlament. U zakon je sada uvrštena i firma – privatna firma, američki investitor.
Premijer je naglasio važnost navedene teme, te pojasnio: „Smatram da je vrlo važno da, i uz direktno posredovanje ambasade SAD-a, komunikaciju sa novom administracijom SAD-a, smo došli do rješenja, gdje su oni iskazali interes da oni to rade, da oni budu ti koji će investirati sredstva za izgradnju Južne interkonekcije. Nije to samo plinovod koji će osigurati plin za Federaciju ili samo za BiH, to će biti i tranzit za ostale zemlje Evrope“, naglasio je premijer naglasivši višestruki značaj ovog projekta za našu državu.
Administrativne prepreke su uklonjene i sve je u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine, dodao je premijer.
„Nije uobičajno, ali je moguće i ovakvo rješenje. Potrošili smo jedan značajan period vremena da to složimo, da bude pravno prihvatljivo i utemeljeno na zakonima ove zemlje.“
Premijer je spomenuo i važan razgovor s jednim od generala NATO-a iz SAD-a, a koji komanduje jedinicama NATO-a za više zemalja, kako kaže premijer, te zaključak koji ističe da ‘postupkom izgradnje Južne interkonekcije BiH ulazi u sigurnosni kišobran NATO-a’.
„NATO je nešto što nije samo vojna sila i vojna zaštita, to su i ogromna ulaganja i ekonomija. Dobro je imati jednog takvog partnera koji je spreman da štiti svoju investiciju“, zaključio je Nikšić.
Dragan Čović je najavio da će u aprilu u Dubrovniku biti organizirano potpisivanje Međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, a vezano za projekt Južne interkonekcije. Također, najavio je i moguće prisustvo Marca Rubija, američkog državnog sekretara, na što je premijer Nikšić kazao kako je ‘vrijeme da se otvori priča oko Međudržavnog sporazuma između BiH i Republike Hrvatske’, te kako bi ‘bio sretan da to bude u aprilu’.
Na pitanje ko će biti operater novog dijela plinovoda, premijer je pojasnio da će to biti navedena firma koja je u zakonu: „Oni su sad u ovom trenutku ti koji će imati koncesiju, koji će izgraditi kompletnu trasu“.
Bliski istok i uticaj na BiH
Rat na Bliskom istoku izazvao je velike promjene, a uticaj je zahvatio cijeli svijet. Bosna i Hercegovina je zemlja koju također, naveo je premijer FBiH, nisu mogla zaobići globalna dešavanja.
„Vlada Federacije je od prvog dana aktivno uključena“, kazao je.
Premijer je pojasnio kako Vlada ima stalnu komunikaciju s distributerima, kada je riječ o naftnim derivatima, ali da svjetsko tržište diktira cijene i na našem tržištu.
„Ono što je bitno – imamo već i na snazi su mjere koje ograničavaju maržu na veloprodajnu i maloprodajnu cijenu goriva. Naši distributeri uvjeravaju da neće doći do nestašice, pri čemu postoje neke stvari koje možemo mi kao Vlada Federacije uraditi, a neke koje još uvijek zavise i treba da se provedu na drugim nivoima“, kazao je premijer Nikšić.
Vlada Federacije je podržala inicijativu Saše Magazinovića za smanjenjem akciza na gorivo, a druga inicijativa, koja bi trebala ići prema Vijeću ministara, jeste skidanje carina sa uvoza nafte i naftnih derivata koji dolaze izvan Evropske unije.
„Osigurali bismo tako dodatan lanac snabdijevanja, naravno ne skidajući embargo s onih zemalja koje se nalaze pod sankcijama Evropske unije“, dodao je premijer.
„Ono što mi kao vlada možemo uraditi, uradili smo – u ovom trenutku smo otvorili i dali priliku da u naftnim terminalima u Blažuju svi naši distributeri mogu da skladište svoje gorivo koje nabavljaju. Da stvore određene zalihe, a da za to ne plaćaju cijenu, već da Vlada Federacije, za neku simboličnu cijenu koja bi bila za to iznajmljivanje plaća PDV. Dakle, da ih rasteretimo i u tome, da mogu imati oni koji nemaju dovoljno kapaciteta za skladištenje, da otvorimo te kapacitete“, pojasnio je Nikšić.
Ukidanje carina
Govoreći o ukidanju carina, premijer je podsjetio na odluku Republike Srbije o zabrani izvoza goriva.
„Ono što se snabdjeva tržište Republike Srpske, pri čemu nijednog trenutka ne odvajam Federaciju od RS-a, ali ako govorimo o zaštiti nekih drugih država, dakle i oni se snabdjevaju preko Federacije BiH, terminala u Pločama i preko naših distributera. Ne vidim nikakvog razloga da i oni ne otvore prostora za svoje distributere da možemo doći do tog goriva“, zaključio je premijer Nikšić.
Nova Željezara Zenica
Zaštitne mjere nikako da budu uvedene, dok je, kako kažu, ugroženo oko 11.000 ljudi. Hiljade porodica strahuje za svoju egzistenciju. Najavljuju se lančani problemi za Železnice Federacije, pa i Republike Srpske.
„Nije to baš ni tako jednostavan primjer, niti će te zaštitne mjere riješiti probleme nove željezare. U svakom slučaju, Vlada je dala suglasnost“, kazao je Nikšić.
Interes je, naravno, da radnici ne ostanu bez posla, kazao je premijer.
„Sve ćemo uraditi, što možemo uraditi, da zaštitimo, podržimo – i podržavamo. Ali mora se pokazati ozbiljnost i od strane investitora koji je znao u šta ulazi.“
Zaštita domaće industrije
Kada je riječ o uvođenju zaštitnih mjera na čelik, premijer upozorava na moguće posljedice neselektivnih odluka. „Možemo ugroziti 50.000 radnih mjesta ako uvedemo carinu na čelike koji se ne proizvode u Federaciji Bosne i Hercegovine.“
Naglasio je da je stav Vlade Federacije fokusiran na ciljanu zaštitu. „Naše je opredjeljenje bilo da se uvede carina samo na one vrste čelika koje se proizvode u Zenici.“
Također je upozorio na moguće kontramjere drugih država. „Šta sada da očekujemo? Da će Turska i Italija sjediti skrštenih ruku, da nam neće uvesti carine na ono što mi izvozimo u njima.“
Koridor 5C i radovi
Govoreći o izgradnji Koridora 5c, Nikšić je istakao da radovi nisu obustavljeni. „Bili su. Bilo je nekoliko dana gdje bilo je najava oko kojih smo razgovarali.“
Problemi su, kako kaže, nastali zbog kašnjenja u plaćanjima. “Nije normalno da kompanije koje su dobile posao ne naplate plate za ono što rade. Prepreke su otklonjene, isplaćeno im je do posljednjeg eura. Nastavit će se izgradnja započetih dionica autoceste.”
Istrage i nepravilnosti
Federalni premijer govorio je i o ozbiljnim optužbama za nepravilnosti u sektoru autocesta. „Aktuelna uprava je, kad je došla, utvrdila niz nepravilnosti i nezakonnosti koje su se tamo dešavale i podnijela 14 krivičnih prijava.“
Opisao je i konkretne sumnjive prakse: „Od samoinicitivnih promjena trase, otkupa zemljišta po jeftinoj cijeni, prodaje samom sebi po puno većoj cijeni, do isplate 4,5 miliona na račun članova Uprave.“
Naglasio je da se mora utvrditi odgovornost. „Riskiramo da budemo ‘banana’ država ili država u kojoj je vladavina prava i zakona.“
Državna imovina i politički odnosi
Govoreći o pitanju državne imovine, Nikšić je ponovio stav da odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercega državna imovina pripada državi i da “to na kraju mora biti tako“.
Istakao je i važnost političkog jedinstva. „To je bitna poruka svima koji bi, eventualno, pravili bilo kakve ustupke.“
