Ovo naselje doživljava pravi procvat, a razvoj će biti još brži nakon što uskoro budu izgrađene nove saobraćajnice
Općina Ravno – mala, najjužnija hercegovačka općina, koja broji nešto više od 3.000 stanovnika – doživljava svojevrsnu demografsku revitalizaciju. Po riječima načelnika Andrije Šimunovića iz godine u godinu broj novorođene djece se povećava. Štaviše, u Ravno doseljavaju i iz drugih općina, jer im se nudi rješenje stambenog pitanja, piše Hrvatski Medijski Servis.
Glavni resursi Ravnog su poljoprivreda i turizam. Ravno i sela koja pripadaju ovoj općini poput Velje Međe, Turkovića, Trnčine i drugih smješteni su uz plodno Popovo polje, kao i špilja Vjetrenica, po bioraznolikosti prva u svijetu. Uz stalna značajna ulaganja Vjetrenica privlači sve više posjetitelja.
Demografski rast općine Ravno potiče i njeno najjužnije mjesto – Ivanica, poviše Dubrovnika, gdje se stalno ljudi doseljavaju i grade nove kuće i apartmane.
– Na Ivanici već imamo 55 do 60 porodica. Nedavno je tamo otvoreni pastoralni centar, buduća crkva – kaže načelnik.
Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, Ivanica se nalazi na samo tri km zračne linije, odnosno šest km cestovne udaljenosti od zidina i historijske jezgre Dubrovnika.
S visoravni koja položajem dominira iznad cijele dubrovačke regije, pruža se veličanstven pogled od Lastova, Mljeta, Pelješca i Elafita na zapadu pa sve do naselja Župe dubrovačke ispod same Ivanice, odnosno do Cavtata, Prevlake i Sniježnice na krajnjem jugoistoku Hrvatske.
Ovdje je izgrađen ogroman broj luksuznih vila pa je Ivanica postala naselje s najviše izgrađenih privatnih bazena u BiH.
Zanimljivo je da je “Ivanica” nekada bila poznata kao takozvani “kaubojski grad”, jer su se tu snimali kaubojski filmovi – od kojih je najpoznatiji film Winnetou – zbog adekatnog i živopisnog krajolika, te činjenica da nije bilo nikakvih objekata. Danas je luskuzno naselje s ogromnim potencijalnom za dalji razvoj.
Problem je slaba cestovna povezanost
Problem Ravnog je, naime, loša prometna povezanost sa susjednim općinama. Trenutno do Ravnog s područja Federacije BiH možete magistralnom cestom stići jedino preko Ljubinja, odnosno Republike Srpske. No i to bi se uskoro trebalo promijeniti, piše HMS.
– Pripremljena je sva potrebna dokumentacija i već iduće godine očekujemo početak izgradnje moderne magistralne ceste od Ravnog do Hutova u dužini od 16 kilometara, odnosno do spoja s magistralnom cestom Stolac-Neum, a onda i autocestom – kaže načelnik.
Osim izgradnje dionice Ravno-Hutovo, bit će potrebno izgraditi i dio od Hutova do Dračeva, odnosno spoja s magistralnom cestom M17. Time bi Ravno konačno izašlo iz prometne izolacije jer bi bilo povezano modernom prometnicom sa svim susjednim hercegovačkim općinama, Neumom, Stocem i Čapljinom, odnosno ostatkom Hercegovine i FBiH.
Za Ravno je od izuzetne važnosti i cestovna veza s jugom Hrvatske. Podsjetimo, u martu ove godine Vlada Hrvatske je potpisala ugovor s općinom Ravno, kojim se obvezala finansirati izgradnju magistralne ceste od Ravnog, odnosno mjesta Zavala do granice s Hrvatskom, u dužini od 1o kilometara, za što je osigurano 7, 3 miliona eura, te još 5 kilometara do Slanog, na Jadranskoj obali.
– Radovi bi trebali početi, ja se nadam, u novembru ove godine, a završiti početkom 2025., kaže Šimunović, ističući kako će se tada od Ravnog no mora i obrnuto stizati za samo 10 do 15 minuta.
Kada se za nekoliko godina Ravno magistralnom cestom poveže s ostatkom Hercegovine i jugom Hrvatske, uz sve što općina nudi od demografskih poticaja, pomoći u stambenom zbrinjavanju pa do novčanih potpora školskoj djeci, u Ravnom su uvjereni kako će ovaj prostor bit perspektivno mjesto za život mladim porodicama.
