Bankarski sektor Bosne i Hercegovine je i u 2016. godini nastavio da ispoljava slabljenje plasmana slobodnih finansijskih sredstava i u određenoj mjeri je došlo do zasićenja osnovne aktivnosti i bazičnih funkcija finansijskog tržišta, ocjenio je ekonomista Jovo Rašković.
On kaže da je slabljenje plasmana slobodnih bankaraskih sredstava tendencija koja se ispoljava već nekoliko godina unazad.
„To je za rezultat imalo posljedicu da su određene poslovne banke jednostavno prestale da postoje na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine. Kroz racio analizu izvještaja o finansijskom poslovanju moguće je predvidjeti ove trendove. Tako su, u posljednje tri godine, potpuni slom doživjele tri banke u Republici Srpskoj (Balkan Investment banka, Bobar banka i Banka Srpske) i dvije banke u Federaciji Bosne i Hercegovine (Moja banka, Privredna banka Sarajevo)“, navodi Rašković u analizi za poslovni portal CAPITAL.ba.
On istče da su Hypo-Alpe Adria bank, Moja banka i Privredna banka kroz određene vrste pripajanja, promjene vlasništva i transformacija, neprimjetno i bez velikih potresa prestale da postoje.
„U Republici Srpskoj su tri banke (Balkan Investment banka, Bobar banka i Banka Srpske) uzdrmale čitav finansijski i privredni sistem, jer je njihov bankrot i prestanak postojanja izazvao ogromne štete po sopstvene stejkholdere (učesnike koji imaju udio)“, dodaje Rašković.
Prema objavljenim finansijskim izvještajima u Republici Srpskoj problem sa plasmanom slobodnih finansijskih sredstava i ostvarenim prihodima od kamata u 2016. godini su ispoljile Addiko banka, Komercijalna banka, Pavlović International banka, Sberbanka, Nova banka, NLB Razvojna banka.
Zavidan rezultat u ostvarenim prihodima od kamata u 2016. godini je ostvarila MF banka Banjaluka (kada se posmatra trend rasta i u odnosu na prethodnu godinu).
„Gotovo sve banke sa sjedištem u Republici Srpskoj imaju sistemski problem u vezi plasmana slobodnih finansijskih sredstava i slabljenja bazične funkcije bankarskog sektora, što pokazuje i podatak da je kod banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj došlo do pada prihoda od kamata u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu za 8.562.676 KM ili 2,77%“, zaključuje Rašković.
Razlika ukupne vrijednosti kreditnih i ostalih plasmana u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu iznosi 118.053.290 KM što predstavlja porast od 2,51%.
Razlika ukupne vrijednosti kreditnih i ostalih plasmana u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu iznosi 67.818.868 KM što predstavlja porast od 1,41%, navodi Rašković u svojoj analizi.
