Prvi put u Federaciji Bosne i Hercegovine u pripremi je Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave, kojim se želi spriječiti stečaj i gašenje kompanija te ublažiti posljedice po kooperante Željezare Zenica.
Sindikati su takvu inicijativu pozdravili, dok Uprava Nove Željezare ostaje pri stavu o stečaju i najavljuje odštetne zahtjeve u stotinama miliona konvertibilnih maraka. Riječ je o, kako se navodi, modelu “lex Željezara”, po uzoru na hrvatski “Agrokor”.
Vlada preuzima kontrolu u firmi
Zakonom se utvrđuje poseban, jednokratan i sudski kontrolisan postupak, kojim Vlada imenuje vanrednog upravnika Nove Željezare.
Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Lakić (SDP) istakao je da je cilj zakona stabilizacija poslovanja.
– Predloženi zakon omogućava očuvanje vrijednosti kompanije kao poslovne cjeline, nastavak rada pod nadzorom vanrednog upravnika i suda, privremenu zaštitu od pojedinačnih prinudnih naplata kroz moratorij, transparentno utvrđivanje potraživanja te izradu plana restrukturiranja kojim se nastoji postići oporavak poslovanja i povoljnije namirenje povjerilaca – naveo je Lakić.
Optužbe Uprave Nove Željezare
Iz Uprave Nove Željezare stigle su optužbe na račun Vlade Federacije BiH. Od toga da je zakon neustavan, retroaktivno primjenjivanje i nacionaliizacija do prijetnji i pritisaka da će ako ne bude postignut dogovor pod uslovima Vlade, usvojiti zakon kojim će većinski vlasnik Željezare biti lišen svojih vlasničkih prava.
U saopćenju Uprave Nove Željezare Zenica navodi se:
– Iz Prijedloga zakona je evidentno da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nije preuzela bilo kakve finansijske obaveze za održavanje integralne proizvodnje čelika u Željezari. Ukoliko dođe do usvajanja prijedloga zakona, uspostavljanje privremene uprave može jedino dovesti do odgađanja otvaranja stečajnog postupka do perioda nakon izbora u oktobru ove godine, što je i osnovni cilj prijedloga zakona, te stvaranja enormnih gubitaka za Željezaru koji će se pokrivati na teret stečajne mase.
Model vanredne uprave
Pravnici, na primjeru hrvatskog Agrokora, tvrde da je lex speciallis hitnog rješavanja statusa Željeznice apsolutno opravdan i zakonski utemeljen. Advokat Damir Sakić kazao je da je međunarodna praksa već potvrdila ovakve modele.
– Visoki trgovački sud u Londonu, po tužbi Ivice Todorića, priznao je ‘lex Agrokor’ i utvrdio da se radi o pravnom propisu koji je prije svega zaštitio najbolji interes privrednog društva, ali i najbolji interes povjerilaca – naveo je Sakić, izvijestila je Federalna televizija.
Ekspert za ustavno i međunarodno pravo Davor Trlin ističe da ovakve mjere mogu biti opravdane pod određenim uvjetima.
– Ovlasti vanrednog upravljanja su široke, ali su one ipak opravdane kod kompanija čiji bi kolaps izazvao teške posljedice po zaposlene, dobavljače i ključne sektore privrede Federacije BiH – kazao je Trlin.
Sindikalna upozorenja
Stručnjaci pojašnjavaju da ovaj postupak nije konfiskacija ili nacionalizacija imovine, jer država ne stiče vlasništvo nad kompanijom, već se radi o privremenoj intervenciji s ciljem restrukturiranja i očuvanja radnih mjesta.
A prema riječima sindikata, to novoj upravi Nove Željezare zapravo nikada nije ni bio cilj. U dopisu koji su im dostavili iz uprave, integralne proizvodnje nema te se ukida 1.198 radnih mjesta.
Predsjednik Sindikata Nove Željezare Zenica Rašid Fetić kazao je da su radnici razočarani postupcima Uprave.
– Gospodin Hamzić je tražio halala od radnika u pogonima. Kada je razgovarao s radnicima, tražio je oprost i priznao svoj najveći poraz i da više ne može. Vlada se u tom momentu uključila i ponudila rješenje, a sada se ponovo traži izlaz koji vodi ka gašenju radnih mjesta i slanju ljudi na biro – rekao je Fetić.
Posljedice po industriju
Na zavodu za zapošljavanje ne bi završili samo radnici Nove Željezare. Direktno je vezana Toplana Zenica koja je podnijela prijedlog za predstečajni postupak. Tu su i Željeznice Federacije BiH.
Gašenjem Koksare i Željezare Željeznice Federacije ostaju bez desetina miliona maraka prihoda sa upitnim opstankom više od 50 hiljada radnih mjesta, izvještava Federalna televizija.
