Početkom februara ove godine Novak Đoković pokušao je pomoći kako bi se skinuo lokot sa grada-hotela
Nekadašnji zaštitni znak i brend crnogorskog turizma, grad-hotel Sveti Stefan, svoj 65. rođendan dočekuje zatvoren za turiste, a uprkos brojnim najavama, niko ne zna hoće li i kada ponovo biti otvoren. Nije pomogao ni Novak Đoković, piše Deutsche Welle.
Prema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori trenutno boravi više od 130 hiljada turista. I dok vlasti bilježe pozitivne brojke, turistički radnici tvrde da je sezona podbacila i da se još uvijek čeka njen vrhunac.
Nekada mondensko ljetovalište i ponos turističke ponude Crne Gore od 2021. godine zjapi prazno.
Lokot je stavljen nakon što se zakupac, kompanija „Adriatic Properties“, i vlada nisu uspjeli dogovoriti oko uslova i načina korištenja ostrva i plaža za sve turiste, a ne samo za goste hotela. Spor vrijedan stotinu miliona eura je pred arbitražnim sudom u Londonu, a završne riječi zakazane su za kraj jula.
Odbornik u budvanskom parlamentu Đorđe Zenović za DW kaže da je godinama zaključani Sveti Stefan simbol beznađa u kojem se Crna Gora nalazi kao turistička destinacija.
– Možda je trenutak davanja u dugoročni zakup ovog prirodnog i kulturnog bisera na Mediteranu bio početak nazadovanja Budve i Crne Gore kao velikog turističkog potencijala – kaže Zenović.
Zbog nekorištenja hotel „pred očima propada“, i prema riječima turizmologa Miška Rađenovića, u još gorem stanju bi mogao dočekati kraj suđenja.
– Možda bi trebalo što prije organizovati neko vansudsko poravnanje kako bi se hotel pripremao za narednu sezonu. Da je Sveti Stefan otvoren, možda bi se uz brojne svjetske ličnosti i Jeff Bezos vjenčao na popularnom Svecu – rekao je Rađenović za DW.
Početkom februara ove godine najuspješniji teniser u historiji Novak Đoković pokušao je pomoći kako bi se skinuo lokot sa grad-hotela Sveti Stefan. Nakon razgovora s premijerom Milojkom Spajićem, Đoković je tada za „Vijesti“ izjavio da će iskoristiti svoje ime i uticaj kako bi se problem između vlade i zakupca riješio.
Globalni ambasador kompanije “Aman” pojasnio je da su obavili “inicijalne razgovore” i informisali se “oko svega”, naglasivši da pokušava raditi za “opšti interes” Crne Gore i da se nada da će rješenje problema uskoro “biti na horizontu”.
Sezona “odlična” koliko je mogla biti
Prema podacima Nacionalne turističke organizacije i lokalnih turističkih organizacija, u Crnoj Gori trenutno boravi više od 130 hiljada gostiju. Iz Ministarstva turizma poručuju da je evidentno kako kolektivni smještaj, prema izvještajima sa Bookinga, bilježi porast od četiri posto u odnosu na prošlu i 16–17 posto u odnosu na 2019. godinu, koja se smatra rekordnom sezonom.
Dugogodišnji ugostitelj iz Petrovca Ilija Armenko za DW kaže da o sezoni najbolje govori podatak da u Crnoj Gori boravi oko 130 hiljada gostiju, a da ima oko 500 hiljada kreveta.
– Devedesetih godina Crna Gora je bilježila deset miliona noćenja, sada ne prelazi milion i po. Sada pričamo o odumiranju turizma. Moramo se pogledati u oči – ističe Armenko za DW.
U Budvi očekivano
Sezona u Budvi je na zadovoljavajućem nivou, poručuju iz lokalne turističke organizacije. Uprkos zvaničnoj statistici, neki predstavnici turističkog sektora nisu zadovoljni jer su imali veća očekivanja.
– Udio opštine Budva u ukupnom turističkom prometu u Crnoj Gori za period januar–maj iznosi 40% u dolascima i 43% u noćenjima. Prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku Crne Gore – Monstat, u Budvi su u kolektivnom smještaju u prvih pet mjeseci zabilježeni 167.331 dolazak i 470.162 noćenja gostiju.
U poređenju s istim periodom prošle godine, zabilježen je rast u dolascima za dva posto, dok je u noćenjima zabilježen pad od četiri posto. Najviše gostiju dolazi iz Njemačke, Srbije, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Izraela, Turske, Albanije, Kine, Austrije i Hrvatske – ističe direktorica TO Budva Ana Vujošević.
Crna Gora izgubila bitku s regijom?
Povećanje poreza u turističkom sektoru, nepostojanje jasne strategije privlačenja gostiju, oslanjanje na okolnosti koje su pogađale konkurentske turističke destinacije, prekomjerna urbanizacija po mjeri građevinskih lobija, a ne građana i turista, cjenovna politika, „ad hoc“ loši i nepromišljeni potezi lokalnih i državnih vlasti, nepostojanje osnovne putne i gradske infrastrukture – samo su neki od razloga zašto je Crna Gora došla u ovakvu situaciju, ističe Zenović.
– S druge strane, Albanija je radila sve suprotno od nas i dospjela na sve svjetske karte po prirodnim ljepotama, uređenim ljetovalištima, kvalitetnoj i pristupačnoj ponudi smještaja i originalnoj gastro ponudi. Do te mjere da su ugrozili i samu Hrvatsku i bilježe nezaustavljiv rast u svim parametrima.
Ova sezona je možda prema prognozama i očekivanjima slabija, ali je prema onome koliko smo i kako radili, odlična – kaže Zenović i zaključuje da ga je strah kakve nas sezone čekaju u narednim godinama ako se svijest onih koji odlučuju „radikalno ne promijeni“ i ako ne shvatimo da more, planine i jezera nema samo Crna Gora.